POVIJEST
SPELEOLOŠKOG ODSJEKA PDS VELEBIT
Iz bogate povijesti SO Velebita izdvajamo neke značajne
trenutke vezane uz speleološka istraživanja u Hrvatskoj
Speleološki odsjek Velebit (SOV) dio je Planinarskog društva
Sveučilišta "Velebit". Počeci speleološke djelatnosti u PDS Velebitu
počinju 1954. godine. Te se
godine spustilo u ličke jame Balinku (do - 50 m dubine) i Čudinku te u
Crveno jezero kod Imotskog. 1959. Hrvoje Malinar - Joe je zaronio s običnom
baterijom i bez ronilačkog odijela u 5 m dubok sifon.
1960. godine na inicijativu Hrvoja Malinara
osnovan je Speleološki odsjek Velebit
koji u kontinuitetu djeluje do danas.
1961 istražena je jama
Rokina bezdana (-101 m dubine), Puhaljka (-110 m) i špilja Vrtlina na Velebitu
(900 m duljine). 1962. istražena je jama Puhaljka (- 250 m) i Horvatova špilja
kod Vrhovina u kojoj su speleolozi naišli na izuzetno značajno arheološko
otkriće iz brončanog doba. 1965. istražena je jama Mamet na Velebitu (-206 m).

Spuštanje vitlom uz osiguranje
užetom u jamu Mamet, 1968.
(dolje H.Malinar, gore B. Jalžić – Bančo)
1969. u jami Puhaljci su se Marta Sekely i Hrvoje Malinar spustili bez ičije
pomoći, samo uz pomoć užadi do dubine od -250 m i tamo pronašli nastavak jame.
To je bio prvi pothvat takve vrste u hrvatskoj speleologiji. Tek više godina
poslije toga sličan su pothvat izveli slovenski speleolozi.

Marijan Čepelak - Maligan i
Branko Šeparović -Šepac u Jopićevoj špilji 1970-ih.
Foto: Borislav Aleraj - Akac
1971 je istražena
Titina jama na Braču (- 329 m dubine), a počinje sustavno istraživanje Jopićeve
špilje u kojoj je do 1977. istraženo 6223 m kanala. 1973. u Matešića peći na
Kordunu prvi puta se istražuje u ronilačkim odijelima (duljina 600 m). U sifonu
Tounjčice ronjenjem se spušta na -33 m dubine. 1974. istražena je jama u Rašporu
(-335 m). U speleološkoj ekspediciji "Puhaljka '75" dosiže se -318 m dubine.
1976. započinje istraživanje ponora na Bunovcu u kojem se tijekom ekspedicije 1977. spušta na dubinu -534 m, što je
tadašnji rekord u široj regiji.

14.-15. 7. 1977. Ponor na Bunovcu: -534 m
Marijan Čepelak, Radovan Čepelak, Željko Filipović, Mladen Garašić, Damir
Prelovec, Jurica Sekelj, Branko Šeparović, Boris Vrbek
Foto: M. Garašić
1980. na speleološkom logoru na Biokovu
istražena je Jama za Kamenitim vratima (- 520 m). 1983. na Kordunu se istražuje
špiljski sustav Panjkov ponor -
Kršlje. Preronjavanjem sifona koji povezuje te dvije špilje, istražena je do
tada najdulja špilja u Hrvatskoj (9352 m). 1984-1985 traju intenzivna
istraživanja špiljskog sustava Đulin ponor-špilja Medvedica, koji tada duljinom
od 15 km kanala dostiže poznatu Postojnsku jamu u Sloveniji, do tada najdulju u
regiji. 1986. Veliko
otkriće je Špilja u kamenolomu Tounj koja je do 1990. istražena do duljine od
8035 m i postaje treća po duljini u Hrvatskoj. Te godine Teo Barišić i Zoran
Stipetić su preronili "Ponoćni" sifon duljine 21 m u jami Punar u luci na dubini
od - 267 m, iza kojeg se nastavlja suhi kanal. Istražena je Fantomska jama na
Visočici dubine - 477 m.

Četiri djevojke (članice SO Velebita) koje su se 1994. godine
spustile na dno Lukine jame (-1349 m) - Ivančica Zovko, Tanja Bizjak, Sunčica Hrašćanec i Ana Bakšić.
Foto: V. Božić
14 članova odsjeka je sudjelovalo na logoru
Komisije za speleologiju u Lomskoj dulibi na Velebitu 1993. godine, gdje se njih 6 spustilo
na dno novootkrivene najdublje jame u Hrvatskoj - Lukine jame na dubini 1355 m. To
su bili: Damir Lacković, Siniša Rešetar, Darko Troha, Pavle Mintas, Zoran
Stipetić i Čedo Josipović. 1994. se nastavljaju istraživanja u Lukinoj jami gdje
su Teo Barišić i Zoran Stipetić ronili u sifonskom jezeru na dnu preronivši 57
m, a jama je postala
deveta po dubini na svijetu s dubinom od - 1392 m. 1996. počinju istraživanja
Slovačke jame (do 2002. istražena do -1320 m dubine), 1997. otkrivena je je jama Patkov gušt 553 m duboka i druga
najveća vertikala na svijetu. Slijedila su otkrića i višegodišnja istraživanja dubokih jama od kojih se
ističu jama Velebita (-1026 m), Amfora (-788 m), Meduza (-679 m) i dr.
Detaljni povijesni pregled po godinama.

Speleo legende: Hrvoje Malinar-Joe, Vlado
Božić-Boltek (SOŽ) i Ana Bakšić. Snimio: D. Kavčić
ŠPILJE TE
Špilje te su bile moj život, da
I vjerujte mi najljepše što znam
Još ovaj tren, i uvijek, zauvijek, da
Te špilje su moj životni san.
Jednom još želim vidjeti tu špilju, da
Ljestvica i užeta kraj.
Još ovaj tren, i uvijek, zauvijek, da
Da zapamtim te vlažne sige sjaj.
Sige sve i špilje te
Pričaju svoje divne sne
O vječnoj tami dok ne dođem do njih ja
I igram svjetlom igru nestašnih sjena.
Špilje te su jedino što imam, da
I lutam po njima sad sam.
Ne tražim tugu već radost u grudima, da
Jer špilje te su moj životni san.
Špilje te će biti moj život, da
Siga i bistre vode sjaj.
Špiljaru ništa ljepšeg nema (znaj) da
Nego da u špilji dočeka svoj kraj.
Zlatko Čorak – Čorko

PREDSTAVLJAMO POZNATE
VELEBITAŠE
(udruge koje su sudjelovale u
zajedničkim istraživanjima u Hrvatskoj)
Slovak Speleological Society
Hungarian speleological club BEAC
Belgian speleological club - Speleocueva
Polish cavers - Gawra Gorzow and Bobry Žaganj
Lithuanian cavers - Caving club Aenigma
France cavers from Vulcain and Ursus from Lyon and
A.V.E.N.S.-A.B.I.M.E.S from Paris
Italian cavers - C.A.I Roma
Belgian speleological club - Styx
Polish cavers - Walbrzyski club gorski and jaskiniowy
Chech and Slovak cavers - Kota 1000 - CaveX
Swiss Speleological Society
Imperial College Caving Club - London
Koroško Šaleški jamarski klub "Speleos-Siga" Velenje
Spanish caving club Ilibris
Pored ovih udruga surađivalo se s
veći brojem udruga u svijetu i sudjelovalo u zajedničkim
istraživanjima. Više detalja na:

FOTODOKUMENTACIJA I FILMSKI ZAPISI
 |
|

42. Zagrebačka speleološka
škola
upisi u tijeku
početak škole: 8. ožujka 2012.

47




Nova speleološka
istraživanja u špilji Munižabi u lipnju 2010: Istraženo novih 1184 m
(954 m)
Tijekom osmodnevnog istraživanja u Munižabi u
organizaciji SO PDS Velebit istraženo je i nacrtano 1184 m ukupne
duljine (954 m horizontalne). Nova ukupna duljina špilje je 8479 m,
a horizontalna duljina 6947 m.

40. Speleološka škola



Indija 2009.

10 godina izložbe SIGE
Galerija “TIGOR” Baredine Donje
SPELEOLOŠKE EKSPEDICIJE I ZNAČAJNA SPELEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Nova speleološka istraživanja u Munižabi
1998. - 2007.
Nakon
zadnjih istraživanja i sređivanja topografskih nacrta 2007.
godine, nova duljina jame Munižabe je 5993
m, a dubina -437 m.
Aktualna
istraživanja jame Kite Gaćešine
U 2009. nastavljena su
istraživanja SO Sv. Mihovila, SO Velebita, SO Mosora, SO Imber, SO
Profunda, PK Split u -465 m dubokoj i trećoj po duljini u Hrvatskoj jami Kiti Gaćešini na Južnom Velebitu.
Jamski sustav
Velebita
- najveća podzemna vertikala na svijetu (513 m)
- dubok
je -1026 m, treća je po dubini jama u Hrvatskoj, i treća jama dublja od
tisuću metara.

Interaktivni topografski nacrt Jamskog sustava Velebita
Na speleološkoj
ekspediciji SO Velebita u kolovozu
2008. na području Crikvene u NP Sjeverni Velebit, istraživalo se u
gornjim dijelovima jame Velebite te su pronađene dvije nove vertikale u
kojima se spustilo na -208 m i na -330m. Ostao je veći broj upitnika za daljnja istraživanja što ukazuje na
složenost gornjih dijelova jame. Istraženo je novih 616 m ukupne
duljine, odnosno 241 m tlocrtne duljine, tako da je ukupna (poligonska)
duljina Jamskog sustava Velebita 3176 m, a tlocrtna duljina 1206 m. Time
je ovaj jamski sustav novi na popisu hrvatskih špilja i jama duljih od
1000 m te se nalazi na 36. mjestu. U jami PT6 došlo se do -215 m i uskog
meandra s značajnim strujanjem zraka (M.Čepelak, D.Bakšić).
Slovačka
jama na Velebitu
dosegnuta dubina -1320 m
Patkov
gušt
druga najveća vertikala na svijetu (553
m)

Lubuška jama (-521 m)
rezultati istraživanja i perspektive spajanja s Lukinom jamom

Jama
Amfora
najdublja jama Biokova, -788 m

Špiljski
sustav Đulin ponor-Medvedica
najdulja hrvatska špilja,
16396 m
Špilja u
kamenolomu Tounj
Markov ponor
Punar u luci

Žirovcova jama kod Vrhnike
U posjeti slovenskim špiljarima




 |
|

Dobro došli
na web stranice Speleološkog odsjeka Planinarskog društva
Sveučilišta "Velebit"! Ovdje predstavljamo tek dio naših dugogodišnjih i
uzbudljivih aktivnosti vezanih uz otkrivanje tajni špilja i jama.







HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ
ZBORNIK RADOVA

VELEBITEN
je časopis PDS Velebita s pretežno speleološkom
tematikom, izlazi od 1990. godine.

Knjiga Speleologija



Kapljica i kamen
poučna slikovnica
o krškim fenomenima
Autor: Damir Lacković
Ilustrator: Trpimir Vedriš
Slikovnicu možete kupiti u
Hrvatskom prirodoslovnom
muzeju. Informacije na
e-mail.

SPELEOLOŠKI ODSJEK
PDS Velebit
Radićeva 23
10000 Zagreb
e-mail:
speleovelebit@gmail.com
tel: 01 485 1670
sastanci: srijedom u 21 sat
Pročelnik: Ronald Železnjak
Tajnica: Marta Malenica
Oružar: Marko Masnec
Arhivar: Dina Kovač
Bibliotekar: Vedran Ferenčak
RASPRAVE I STRUČNI PRIKAZI
Pozivamo dugogodišnje Velebitaše da nam pošalju
svoje članke o istraživanjima koje su objavljivali u speleološkim i
drugim časopisima, kako bi upotpunili naše web stranice. Materijale
možete slati na
e-mail
SOV-a ili ako imate veće slike, na ovaj
e-mail. Posebno su dobro došli slikovni
prilozi s istraživanja od osnutka Velebita do 1990. godine, budući da ih uglavnom
nemamo dostupne u Velebitu. Javite nam se!

Članovi SOV na
prijelazu tisućljeća
Pečat
i amblem Speleološkog odsjeka Velebit.
Urednik: Josip Petričević

Velebitaške himne
Velebitaška pjesmarica
1. dio
Velebitaška pjesmarica
2. dio
Malo fotografija s jedne od Gitarijada ...
Izvucite me van
Izvucite me van,
Jer
sav sam mokar,
Izvucite me van,
Prijem.
Ne
možemo te vući,
Jer će
sajla pući,
Ne
možemo te vući,
Prijem.
Još
metar ili dva,
Do
police imam ja,
Još
metar ili dva,
Prijem.
Halo
baza, ovdje baza
Halo
baza, ovdje baza
Halo
baza, ovdje baza
Prijem.
...nastala
u jami Podublok kod Marčana u Istri za vrijeme jedne prvomajske
akcije..
 |