|
NOVOSTI SA AKTUALNIH
SPELEOLOŠKIH
ISTRAŽIVANJA I AKTIVNOSTI
NOVA ISTRAŽIVANJA U JAMI KITA GAĆEŠINA
Nakon istraživanja 10-12.7.2009. ukupna horizontalna duljina Kite Gaćešine sada iznosi 11
186 m. U istraživanjima nova 54 m su sudjelovali članovi SO Sv.Mihovil,
SO Promina i SO PK Split.
Tijekom istraživanja
26-28.6.2009. u kojima su sudjelovali članovi SO Promina, SO Mosor i SO
Sv.Mihovil, topografski je snimljeno novih 117 m, te se radilo na dubini
od -344 m. Nakon pet godina istraživanja ušlo se na donju etažu nekim
drugim putem, a ne kroz Grlić. Zatvorena je petlja duljine 1720 m, sa
140 točaka (6 crtača), s 250m visinske razlike između najniže i najviše
točke.
DRŽAVNA VJEŽBA
SPELEOSPAŠAVANJA
Jama Stara
škola, Biokovo
Ovogodišnja državna vježba speleospašavanja održana je u vremenu
od 19. do 22. lipnja 2009. na Biokovu u jami Stara škola dubokoj 576
metara. Velika dubina, uski prolazi, mnogo kršljivih vertikala,
meandri s vodom, težak pristup i na kraju loša vremenska prognoza
faktori su zbog kojih ćemo vježbu još dugo pamtiti. Na vježbi su
sudjelovala 52 gorska spašavatelja iz 12 HGSS stanica.
Detalji o vježbi...
EKSPEDICIJA ŠVERDA 2009.
Od 24-28.6.2009. održana je speleološka ekspedicija "Šverda 09" na kojoj
je uglavnom nastavljeno sa radom na objektima čije je istraživanje
započelo prošlih godina (Treći svijet, Kačje i Jama u Praporotnoj
dragi). Rezultat istraživanja je da u svim tim jamama nismo još iscrpili
sve perspektive. Ustanovljeno je da je jama "Crobex" zapravo jama "Co to
mas" koju su 2007 istraživali članovi SO Špiljara i ABISa, samo više
nema 44m nego ima 95m.
Organizator ekspedicije je bila SU Estavela, uz pomoć SU Spelunke, te su
sudjelovali članovi SO HPD Željezničara i član SK Ozren Lukića.
(A.Rubinić)
NASTAVAK ISTRAŽIVANJA U JAMI KITA GAĆEŠINA
Ukupna horizontalna duljina Kite Gaćešine sada iznosi 11
132 m, odnosno 14 484 m stvarne duljine. Tijekom istraživanja
26-28.6.2009. u kojima su sudjelovali članovi SO Promina, SO Mosor i SO
Sv.Mihovil, topografski je snimljeno novih 117 m, te se radilo na dubini
od -344 m. Nakon pet godina istraživanja ušlo se na donju etažu nekim
drugim putem, a ne kroz Grlić. Zatvorena je petlja duljine 1720 m, sa
140 točaka (6 crtača), s 250m visinske razlike između najniže i najviše
točke.
DRŽAVNA VJEŽBA
SPELEOSPAŠAVANJA
Jama Stara škola, Biokovo
Ovogodišnja državna vježba speleospašavanja
održana je u vremenu od 19. do 22. lipnja 2009. na Biokovu u jami
Stara škola dubokoj 576 metara. Velika dubina, uski prolazi, mnogo
kršljivih vertikala, meandri s vodom, težak pristup i na kraju loša
vremenska prognoza faktori su zbog kojih ćemo vježbu još dugo
pamtiti. Na vježbi su sudjelovala 52 gorska spašavatelja iz 12 HGSS
stanica.
Detalji o vježbi...

17.
međunarodna škola krša "Klasični krš", koja je održana od 15. do
20. lipnja 2009. u Postojni, tradicionalni je znanstveni skup
kojeg jednom godišnje organizira Institut za istraživanje krša
Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Tema ovogodišnjeg skupa
bila je klima špilja, a skupu je prisustvovalo preko 100
znanstvenika i studenata iz 18 zemalja.
Cilj skupa bio je razmotriti procese koji
utječu na mikroklimatske uvjete u špiljama, procese koji utječu na
formiranje leda u špiljama, radioaktivni radon u špiljama, ulogu
klime i fizikalnog okoliša na razvoj podzemne faune, te važnost
praćenja i kontrole mikroklimatskih parametara u turističkim
špiljama.
Na skupu su hrvatski znanstvenici i speleolozi koji djeluju u KSHPS i
HSS prezentirali 6 radova.
Više detalja...
JAMA KITA GAĆEŠINA DULJA OD 11 km
U lipnju 2009. nastavljena su
speleološka istraživanja u 465 m
dubokoj jami
Kiti Gaćešini. U istraživanju u kojem su sudjelovali članovi SO Sv.
Mihovil i SO Promina, horizontalna duljina jame je povećana za 66 m i
sada iznosi 11 015 m (stvarna duljina je 14319 m).
Jama Kita Gaćešina je cilj intenzivnih
speleoloških istraživanja članica Komisije za speleologiju HPS od njenog
otkrića 2004. godine i danas je jedan od najznačajnijih speleoloških
objekata u Hrvatskoj. Osim perspektiva za njena daljnja speleološka
istraživanja, zbog svojih složenih i vrlo raznolikih geoloških,
morfoloških, fizikalno-kemijskih i drugih svojstava, ona ima velike
perspektive da postane predmet različitih znanstvenih istraživanja. Jama
se nalazi u Parku prirode Velebit, a
ugrožena je
izgradnjom šumskih puteva u njenoj neposrednoj blizini.

Od 6-7. lipnja 2009. održan je u Park
šumi "Golubinjak" – Lokve
Seminar o tehnikama speleološkog spašavanja.
Na seminaru je sudjelovalo 50 članova
udruga koje se bave speleološkom djelatnošću: SO PD Dubovac, SO HPK
Sv.Mihovil, SK Ozren Lukić, SK Samobor, SO HPD Mosor, SO HPD Promina, SO
Liburnija HPD Paklenica, SO Imber, SO PDS Velebit, SO HPD Željezničar,
SO PK Split. Domaćin seminara je bio SO PD Dubovac koji je uspješno
podnio teret organizacije smještaja, hrane, opreme i vježbališta.
Seminar je imao težište na praktičnom uvježbavanju tehnika speleološkog
samospašavanja, a održano je i nekoliko predavanja i demonstracija.
Seminar su vodili instruktori HGSS-a, a održan je pod pokroviteljstvom
Komisije za speleologiju HPS-a i Komisije za speleospašavanje HGSS-a.


Tradicionalni
Skup speleologa Hrvatske,
koji je održan u Kamanju od 21.-23.11. 2008.
godine okupio je 230 speleologa i zainteresiranih za istraživanja špilja i
jama u Hrvatskoj i svijetu.

Nastavljena su istraživanja članova SO Sv.Mihovil, SO Velebit, SO
Mosor i dr. u Kiti Gaćešini, jednoj od najperspektivnijih
hrvatskih špilja. Nova horizontalna duljina jame je
10 738 m, a stvarna duljina 13 942 m.
Više o
istraživanjima...


Na speleološkoj
ekspediciji SO Velebita u kolovozu
2008. na području Crikvene u NP Sjeverni Velebit, istraživalo se u
gornjim dijelovima jame Velebite, te su pronađene dvije nove vertikale u
kojima se spustilo na -208 m i na -330m. Ostao je veći broj upitnika za daljnja istraživanja što ukazuje na
složenost gornjih dijelova jame. Istraženo je novih 616 m ukupne
duljine, odnosno 241 m tlocrtne duljine, tako da je ukupna (poligonska)
duljina Jamskog sustava Velebita 3176 m, a tlocrtna duljina 1206 m. Time
je ovaj jamski sustav novi na popisu hrvatskih špilja i jama duljih od
1000 m, te se nalazi na 36. mjestu. U jami PT6 došlo se do -215 m i uskog
meandra s značajnim strujanjem zraka (M.Čepelak, D.Bakšić).

Krajem kolovoza 2008. na širem području
Ogulina i Vrbovskog provedena je prva međunarodna vježba
speleoronilačkog spašavanja u Hrvatskoj na kojoj je uz 5 pripadnika HGSS-a
sudjelovalo i 6 pripadnika Jedinice za tehničko ronjenje i spašavanje iz
voda, Civilne zaštite Republike Slovenije. Speleoronilačka baza je bila
na izvoru Zagorske Mrežnice pored Ogulina, a ronilo se u još u izvoru
Kamačnik i Sinjac do dubina od 95 metara. U 4 dana je napravljeno ukupno
55 urona od kojih 16 sa TRIMIX mješavinama za velike dubine.
Ovo je do sada najdublje speleoronilačko
istraživanje koje su poduzeli hrvatski speleoronioci.
Trenutno potvrđenom dubinom od 95 metara izvor Kamačnika je na 5.
mjestu u Hrvatskoj po dubini, nakon izvora Une, Kupe, Cetine i Sinjca sa
velikom perspektivom istraživanja dalje i dublje (I.Ćukušić).
Više o
speleoronjenju...


U rujnu i listopadu 2008. nastavljena su speleološka istraživanja u -465 m
dubokoj jami Kiti
Gaćešini na Južnom Velebitu. Trenutna horizontalna duljina jame je
10 603 m
te je 3. po duljini u Hrvatskoj. U istraživanjima sudjeluju SO
Sv. Mihovil, SO Velebit, SO Mosor, SO Imber, SO Profunda, SO Promina i
PK Split.

U kolovozu 2008. spelolozi tima Kota
1000 spustili su se na dno jame Patkov gušt, druge vertikale po
dubini u svijetu (-553 m). Napravljene su
kvalitetne fotografije kojih je do sada bilo vrlo malo.
Više o posjeti i novi fotografski
materijali...

Na speleološkom logoru u
organizaciji SO Mosora održanog od 9.-17.8.2008. u
jami Nevidna Voda
u BiH na Dinari došlo se do dubine -653 m
gdje se nalazi duboko jezero (dublje od 20 m) koje se sastoji od
dva dijela: prvog površine 40x15 m eliptičnog oblika, te drugog
zakrivljenog površine 30x12m
(novi nacrt jame Nevidna voda). Jezera su međusobno spojena manjim prolazom
u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15x20 m u
stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most.
Temperatura jezera je 8 oC. U jezeru su primjećene potopljene
sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu
Livanjskog polja. Daljnje napredovanje moguće je ronjenjem
(T.Barišić, G.Rnjak).

Na speleološkom logoru SO Željezničara u
kolovozu 2008. u jami M.Labudova na Crnopcu došlo se do dubine
-260 m (horizontalna duljina 82 m, stvarna duljina 347 m) i jama ide dalje u dubinu. Jama je otkrivena na logoru 2006.
godine, a proširenjem suženja na ovom logoru prošlo se dalje. U
istraživanjima su sudjelovali članovi SO Željezničar, SU Estavela i SU
Spelunka. Ulaz ove jame je 113 m viši od ulaza u jamu Kita Gaćešina, a
mjesto do kojeg se došlo je oko 180 m južno od zadnje točke kanala Novi
val u Kiti Gaćešini.

Trećim zaronom u izvor Kupe talijanski ronioc Luigi
Casati je u kolovozu 2008. dosegao dubinu od 154 metara, a ispod te
točke, rekao je Casati, vidljive su daljnje dubine.

Speleološka istraživanja Donje Cerovačke špilje
u razdoblju od 1997. do 2002. godine obavili su speleolozi SO
Velebit, SO Željezničar i SD Lika. Nakon tih istraživanja
horizontalna duljina
Donje Cerovačke špilje iznosi 2779 m.
Rezlultati istraživanja i nacrt

Ekspedicijom u organizaciji SO Velebita u kolovozu 2007. godine u
jami Velebiti se došlo do dubine -1026 m
te smo dobili treću jamu dublju od 1000 metara u Hrvatskoj.
Perspektive za daljnja istraživanja postoje.

Nakon
istraživanja SO Velebita i sređivanja topografskih nacrta 2007.
godine, nova horizontalna duljina jame Munižabe je 5993
m.

U
kolovozu 2006. nastavljena su istraživanja u
jami Nevidna Voda
u BiH na Dinari te se došlo do dubine -557 m,
čime je postala najdublja
jama u BiH. Organizator istraživanja je SO Mosor, a u istraživanju
su sudjelovali članovi SO Velebita, SO Sv.Mihovila, SO Splita, SO
Dubovca, te PD Kamešnica-Livno.


ISTRAŽIVANJA ŽUMBERKA
Znanstveno-stručni skup istraživača krša Žumberačke gore
U Bregani
kraj Samobora je 15. listopada 2005. održan "Znanstveno-stručni
skup istraživača krša Žumberačke gore". Na Skupu je
sudjelovalo 63 sudionika iz Hrvatske i Slovenije. Održano je 17
predavanja i predstavljena su 3 postera s tematikom iz geologije,
hidrogeologije, geomorfologije, geoekologije, fizike, speleologije,
biospeleologije, arheologije i povijesti Žumberka i Gorjanaca. Izdan je
Zbornik sažetaka (sažetke možete čitati na
www.speleo-klub-samobor.hr/skup.htm).
Skup je zatvoren fascinantnom multivizijskom prezentacijom "Krški
svijet Dolenjske" slovenskog speleofotografa Marka Pršine. U okviru
Skupa postavljena je izložba fotografija s temom žumberačkih špilja
autora S. Minihofera, N. Buzjaka i D. Paara te speleološka karta Žumberka.
Takodjer je predstavljen i poster o Medjamama izrađen posebno za ovu
priliku. (N.Buzjak)
|