NOVOSTI SA AKTUALNIH SPELEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I AKTIVNOSTI

NOVA ISTRAŽIVANJA U JAMI KITA GAĆEŠINA

Nakon istraživanja 10-12.7.2009. ukupna horizontalna duljina Kite Gaćešine sada iznosi 11 186 m. U istraživanjima nova 54 m su sudjelovali članovi SO Sv.Mihovil, SO Promina i SO PK Split.

Tijekom istraživanja 26-28.6.2009. u kojima su sudjelovali članovi SO Promina, SO Mosor i SO Sv.Mihovil, topografski je snimljeno novih 117 m, te se radilo na dubini od -344 m. Nakon pet godina istraživanja ušlo se na donju etažu nekim drugim putem, a ne kroz Grlić. Zatvorena je petlja duljine 1720 m, sa 140 točaka (6 crtača), s 250m visinske razlike između najniže i najviše točke.

 

DRŽAVNA VJEŽBA SPELEOSPAŠAVANJA
Jama Stara škola, Biokovo

Ovogodišnja državna vježba speleospašavanja održana je u vremenu od 19. do 22. lipnja 2009. na Biokovu u jami Stara škola dubokoj 576 metara. Velika dubina, uski prolazi, mnogo kršljivih vertikala, meandri s vodom, težak pristup i na kraju loša vremenska prognoza faktori su zbog kojih ćemo vježbu još dugo pamtiti. Na vježbi su sudjelovala 52 gorska spašavatelja iz 12 HGSS stanica. Detalji o vježbi...

 

EKSPEDICIJA ŠVERDA 2009.

Od 24-28.6.2009. održana je speleološka ekspedicija "Šverda 09" na kojoj je uglavnom nastavljeno sa radom na objektima čije je istraživanje započelo prošlih godina (Treći svijet, Kačje i Jama u Praporotnoj dragi). Rezultat istraživanja je da u svim tim jamama nismo još iscrpili sve perspektive. Ustanovljeno je da je jama "Crobex" zapravo jama "Co to mas" koju su 2007 istraživali članovi SO Špiljara i ABISa, samo više nema 44m nego ima 95m.

Organizator ekspedicije je bila SU Estavela, uz pomoć SU Spelunke, te su sudjelovali članovi SO HPD Željezničara i član SK Ozren Lukića.
(A.Rubinić)

 

NASTAVAK ISTRAŽIVANJA U JAMI KITA GAĆEŠINA

Ukupna horizontalna duljina Kite Gaćešine sada iznosi 11 132 m, odnosno 14 484 m stvarne duljine. Tijekom istraživanja 26-28.6.2009. u kojima su sudjelovali članovi SO Promina, SO Mosor i SO Sv.Mihovil, topografski je snimljeno novih 117 m, te se radilo na dubini od -344 m. Nakon pet godina istraživanja ušlo se na donju etažu nekim drugim putem, a ne kroz Grlić. Zatvorena je petlja duljine 1720 m, sa 140 točaka (6 crtača), s 250m visinske razlike između najniže i najviše točke.

 

DRŽAVNA VJEŽBA SPELEOSPAŠAVANJA
Jama Stara škola, Biokovo

Ovogodišnja državna vježba speleospašavanja održana je u vremenu od 19. do 22. lipnja 2009. na Biokovu u jami Stara škola dubokoj 576 metara. Velika dubina, uski prolazi, mnogo kršljivih vertikala, meandri s vodom, težak pristup i na kraju loša vremenska prognoza faktori su zbog kojih ćemo vježbu još dugo pamtiti. Na vježbi su sudjelovala 52 gorska spašavatelja iz 12 HGSS stanica. Detalji o vježbi...

 

 17. međunarodna škola krša "Klasični krš", koja je održana od 15. do 20. lipnja 2009.  u Postojni, tradicionalni je znanstveni skup kojeg jednom godišnje organizira Institut za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Tema ovogodišnjeg skupa bila je klima špilja, a  skupu  je prisustvovalo preko 100 znanstvenika i studenata iz 18 zemalja. 

  Cilj skupa bio je razmotriti procese koji utječu na mikroklimatske uvjete u špiljama, procese koji utječu na formiranje leda u špiljama, radioaktivni radon u špiljama, ulogu klime i fizikalnog okoliša na razvoj podzemne faune, te važnost praćenja i kontrole mikroklimatskih parametara u turističkim špiljama.

Na skupu su hrvatski znanstvenici i speleolozi koji djeluju u KSHPS i HSS prezentirali 6 radova. Više detalja...

 

JAMA KITA GAĆEŠINA DULJA OD 11 km

U lipnju 2009. nastavljena su speleološka istraživanja u 465 m dubokoj jami Kiti Gaćešini. U istraživanju u kojem su sudjelovali članovi SO Sv. Mihovil i SO Promina, horizontalna duljina jame je povećana za 66 m i sada iznosi 11 015 m (stvarna duljina je 14319 m).

Jama Kita Gaćešina je cilj intenzivnih speleoloških istraživanja članica Komisije za speleologiju HPS od njenog otkrića 2004. godine i danas je jedan od najznačajnijih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Osim perspektiva za njena daljnja speleološka istraživanja, zbog svojih složenih i vrlo raznolikih geoloških, morfoloških, fizikalno-kemijskih i drugih svojstava, ona ima velike perspektive da postane predmet različitih znanstvenih istraživanja. Jama se nalazi u Parku prirode Velebit, a ugrožena je izgradnjom šumskih puteva u njenoj neposrednoj blizini.

 

Od 6-7. lipnja 2009. održan je u Park šumi "Golubinjak" – Lokve Seminar o tehnikama speleološkog spašavanja.

Na seminaru je sudjelovalo 50 članova udruga koje se bave speleološkom djelatnošću: SO PD Dubovac, SO HPK Sv.Mihovil, SK Ozren Lukić, SK Samobor, SO HPD Mosor, SO HPD Promina, SO Liburnija HPD Paklenica, SO Imber, SO PDS Velebit, SO HPD Željezničar, SO PK Split. Domaćin seminara je bio SO PD Dubovac koji je uspješno podnio teret organizacije smještaja, hrane, opreme i vježbališta. Seminar je imao težište na praktičnom uvježbavanju tehnika speleološkog samospašavanja, a održano je i nekoliko predavanja i demonstracija. Seminar su vodili instruktori HGSS-a, a održan je pod pokroviteljstvom Komisije za speleologiju HPS-a i Komisije za speleospašavanje HGSS-a.

Tradicionalni Skup speleologa Hrvatske, koji je održan u Kamanju od 21.-23.11. 2008. godine okupio je 230 speleologa i zainteresiranih za istraživanja špilja i jama u Hrvatskoj i svijetu.

Nastavljena su istraživanja članova SO Sv.Mihovil, SO Velebit, SO Mosor i dr.  u Kiti Gaćešini, jednoj od najperspektivnijih hrvatskih špilja. Nova horizontalna duljina jame je   10 738 m, a stvarna duljina 13 942 m. Više o istraživanjima...

Na speleološkoj ekspediciji SO Velebita u kolovozu 2008. na području Crikvene u NP Sjeverni Velebit, istraživalo se u gornjim dijelovima jame Velebite, te su pronađene dvije nove vertikale u kojima se spustilo na -208 m i na -330m. Ostao je veći broj upitnika za daljnja istraživanja što ukazuje na složenost gornjih dijelova jame. Istraženo je novih 616 m ukupne duljine, odnosno 241 m tlocrtne duljine, tako da je ukupna (poligonska) duljina Jamskog sustava Velebita 3176 m, a tlocrtna duljina 1206 m. Time je ovaj jamski sustav novi na popisu hrvatskih špilja i jama duljih od 1000 m, te se nalazi na 36. mjestu. U jami PT6 došlo se do -215 m i uskog meandra s značajnim strujanjem zraka (M.Čepelak, D.Bakšić).

Krajem kolovoza 2008. na širem području Ogulina i Vrbovskog provedena je prva međunarodna vježba speleoronilačkog spašavanja u Hrvatskoj na kojoj je uz 5 pripadnika HGSS-a sudjelovalo i 6 pripadnika Jedinice za tehničko ronjenje i spašavanje iz voda, Civilne zaštite Republike Slovenije. Speleoronilačka baza je bila na izvoru Zagorske Mrežnice pored Ogulina, a ronilo se u još u izvoru Kamačnik i Sinjac do dubina od 95 metara. U 4 dana je napravljeno ukupno 55 urona od kojih 16 sa TRIMIX mješavinama za velike dubine. Ovo je do sada najdublje speleoronilačko istraživanje koje su poduzeli hrvatski speleoronioci. Trenutno potvrđenom dubinom od 95 metara izvor Kamačnika je na 5. mjestu u Hrvatskoj po dubini, nakon izvora Une, Kupe, Cetine i Sinjca sa velikom perspektivom istraživanja dalje i dublje (I.Ćukušić). Više o speleoronjenju...
 

U rujnu i listopadu 2008. nastavljena su speleološka istraživanja  u -465 m dubokoj jami Kiti Gaćešini na Južnom Velebitu.  Trenutna horizontalna duljina jame  je  10 603 m te je 3. po duljini u Hrvatskoj. U istraživanjima sudjeluju SO Sv. Mihovil, SO Velebit, SO Mosor, SO Imber, SO Profunda, SO Promina i PK Split.

U kolovozu 2008. spelolozi tima Kota 1000 spustili su se na dno jame Patkov gušt, druge vertikale po dubini u svijetu (-553 m). Napravljene su kvalitetne fotografije kojih je do sada bilo vrlo malo. Više o posjeti i novi fotografski materijali...

Na speleološkom logoru u organizaciji SO Mosora održanog od 9.-17.8.2008. u jami Nevidna Voda u BiH na Dinari došlo se do dubine -653 m gdje se nalazi duboko jezero (dublje od 20 m) koje se sastoji od dva dijela: prvog površine 40x15 m eliptičnog oblika, te drugog zakrivljenog površine 30x12m (novi nacrt jame Nevidna voda). Jezera su međusobno spojena manjim prolazom u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15x20 m u stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most. Temperatura jezera je 8 oC. U jezeru su primjećene potopljene sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu Livanjskog polja. Daljnje napredovanje moguće je ronjenjem (T.Barišić, G.Rnjak).

Na speleološkom logoru SO Željezničara u kolovozu 2008. u jami M.Labudova na Crnopcu došlo se do dubine -260 m (horizontalna duljina 82 m, stvarna duljina 347 m) i jama ide dalje u dubinu. Jama je otkrivena na logoru 2006. godine, a proširenjem suženja na ovom logoru prošlo se dalje. U istraživanjima su sudjelovali članovi SO Željezničar, SU Estavela i SU Spelunka. Ulaz ove jame je 113 m viši od ulaza u jamu Kita Gaćešina, a mjesto do kojeg se došlo je oko 180 m južno od zadnje točke kanala Novi val u Kiti Gaćešini.

Trećim zaronom u izvor Kupe talijanski ronioc Luigi Casati je u kolovozu 2008. dosegao dubinu od 154 metara, a ispod te točke, rekao je Casati, vidljive su daljnje dubine.

Speleološka istraživanja Donje Cerovačke špilje u razdoblju od 1997. do 2002. godine obavili su speleolozi SO Velebit, SO Željezničar i SD Lika. Nakon tih istraživanja horizontalna duljina Donje Cerovačke špilje iznosi 2779 m. Rezlultati istraživanja i nacrt

Ekspedicijom u organizaciji SO Velebita u kolovozu 2007. godine u jami Velebiti se došlo do dubine -1026 m te smo dobili treću jamu dublju od 1000 metara u Hrvatskoj. Perspektive za daljnja istraživanja postoje.

Nakon istraživanja SO Velebita i sređivanja topografskih nacrta 2007. godine, nova horizontalna duljina jame Munižabe je 5993 m.

U kolovozu 2006. nastavljena su istraživanja u jami Nevidna Voda u BiH na Dinari te se došlo do dubine -557 m, čime je postala najdublja jama u BiH. Organizator istraživanja je SO Mosor, a u istraživanju su sudjelovali članovi SO Velebita, SO Sv.Mihovila, SO Splita, SO Dubovca, te PD Kamešnica-Livno.

ISTRAŽIVANJA ŽUMBERKA

Znanstveno-stručni skup istraživača krša Žumberačke gore

U Bregani kraj Samobora je 15. listopada 2005. održan "Znanstveno-stručni skup istraživača krša Žumberačke gore". Na Skupu je sudjelovalo 63 sudionika iz Hrvatske i Slovenije. Održano je 17 predavanja i predstavljena su 3 postera s tematikom iz geologije, hidrogeologije, geomorfologije, geoekologije, fizike, speleologije, biospeleologije, arheologije i povijesti Žumberka i Gorjanaca. Izdan je Zbornik sažetaka (sažetke možete čitati na www.speleo-klub-samobor.hr/skup.htm). Skup je zatvoren fascinantnom multivizijskom prezentacijom "Krški svijet Dolenjske" slovenskog speleofotografa Marka Pršine. U okviru Skupa postavljena je izložba fotografija s temom žumberačkih špilja autora S. Minihofera, N. Buzjaka i D. Paara te speleološka karta Žumberka. Takodjer je predstavljen i poster o Medjamama izrađen posebno za ovu priliku. (N.Buzjak)

IZDVAJAMO

Počev od 06. kolovoza 2008. godine započeo je radom MISportal Hrvatskog centra za razminiranje čime je omogućen uvid u stanje minski sumnjivih područja Republike Hrvatske. Sredstva za izradu projekta MISportala HCR-a donirala je Kraljevina Norveška.

Ovo je veliki napredak brzom javnom pristupu ovim informacijama. Na žalost uz karte nisu dostupne koordinate, što otežava njihovu primjenu na terenu.

U slučaju potrebe pristupa lokacijama u blizini minski sumnjivih područja, treba se svakako informirati i kod ljudi na terenu.

PREPORUČAMO

 


Aktualna speleološka istraživanja u Kiti Gaćešini

 


Nova speleološka istraživanja u Munižabi
 1998. - 2007.

 


Lubuška jama (-521 m)

rezultati istraživanja i perspektive spajanja s Lukinom jamom

 


Interaktivni topografski nacrt Jamskog sustava Velebita

 


Ledena jama u Lomskoj dulibi

"Odjednom se iznad mene uz prasak nešto odlomilo. Ne možeš ništa učiniti jer visiš na užetu. Gotov sam-pomislih. Svjetlo mi se ugasilo, a led me zasuo udarajući me po kacigi, ramenima i rukama. Grčevito sam se uhvatio za uže. Čekao sam neku veću gromadu koja će me pokupiti i zbogom". 5 minuta straha...


Jama Amfora

najdublja jama Biokova, -788 m

 


Jama Stara škola na Biokovu

(-576 m)

KOMENTAR

Senzacionalno!
"prema sadašnjim procjenama"
"to mogla biti najveća otkrivena"
"do sada nesumnjivo najdublji ulaz"
"da su tek na početku razgranate mreže kanala"
"vjeruje se da je novootkrivena špilja povezana"
"otkrićem članovi ekspedicije mogli bi dokazati".

Na žalost, ovakve se rečenice mogu naći objavljene u novinskim i elektronskim medijima. Ima li mjesta senzacionalizmu u speleologiji? Kada se može objaviti da je speleološki objekt istražen?

 

      ŠPILJE HRVATSKE      LEKSIKON ŠPILJA I JAMA       ZNANOST     ZAŠTITA ŠPILJA

© 1997-2009. KOMISIJA ZA SPELEOLOGIJU HPS