Jopiceva cave, discovered back in 1968 by Speleological Section Dubovac, has been explored in several folowing years both by Dubovac and later Speleological Section Velebit. This beautifull cave have several entrances and levels, streams, lakes and wonderfull spaleothemes.

Jopićeva špilja je horizontalni speleološki objekt s jamskim ulazima, nekoliko vodenih tokova i vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa.

Za speleologiju su Jopićevu špilju prvi otkrili špiljari Planinarskog društva "Dubovac" 1968. godine. Prve dvije godine oni istražuju i djelomično snimaju veći dio njenih kanala. Nekoliko godina kasnije inicijativu u daljnjem istraživanju preuzima SO PDS "Velebit". Prvo su snimljeni svi poznati dijelovi špilje (1970.-1973.), a od 1973. počinje se s istraživanjem novih kanala. Trenutno je ukupna duljina špilje 6710 metara.

Iznad dijela Jopićeve špilje nalazi se špilja Gvozdenica (528 m), koja za sada nije povezana s Jopićevom špiljom, ali po postanku pripada istom sistemu i predstavlja jednu od gornjih etaža.

Jopićeva špilja nalazi se u blizini sela Krnjak, oko 1 km sjeverno od ceste Karlovac-Slunj. To je područje plitkog krša, što pogoduje postanku dugačkih speleoloških objekata. Drugi uvjeti, u ovom slučaju ispunjeni, su kontakt propusnih i nepropusnih naslaga, vodeni tokovi i tektonska razlomljenost terena. Najjači vodeni tok u ovom kraju je potok Durlić. On se pojavljuje u špilji u najnižoj etaži, protiče kroz 952 metara dugačak kanal i nestaje u sifonu.U špilji se javljaju još tri potoka, koji nemaju nadzemne tokove, a priključuju se glavnom potoku.

Četiri spomenuta potoka stvorila su vrlo složen sistem kanala Jopićeve špilje i špilje Gvozdenice. Mreža kanala je etažnog tipa, na nekim mjestima u četiri razine. Etaže nisu izdvojene u posebne horizonte, nego su jako povezane i isprepletene. Čitava mreža je nagnuta od ulaza prema jugoistoku.

Promatrajući sistem u cjelini mogu se zapaziti dva odvojena dijela. Istočni dio špilje čini gusti splet kanala izdužen u smjeru sjever-jug. U sjevernom dijelu mreža kanala zauzima malo šire područje, a prema jugu postaje uža i prelazi u jedan glavni kanal koji završava dvoranom Gundulićeva poljana. Između urušenih kamenih gromada na kraju kanala struji zrak. Drugi dio špilje kojem pripada i Gvozdenica kao gornja, za sada odvojena etaža, proteže se u velikom luku od sjevera prema zapadu i jugu. Ta najniža, "vodena" etaža razlikuje se i morfološki od spomenutog mrežastog dijela. Za nju su karakteristični ravni kanali oštrih stijenja uz vrlo malo kalcitnih ukrasa. Očito je da su ti dijelovi najmlađeg postanka.

Napisala Ana Katarina Sansević
 19.03.1998.

© Speleološki odsjek Velebit