|
Speleološka i speleoronilačka istraživanja špilje
Krupljanke br. 4 i izvora Kruščice (BiH)
Gordan Horvat – Pero
Darko Bakšić
Za vikend 5. i 6. rujna 2009. godine na poziv Amira
Topčića i u organizaciji speleološke sekcije i Gorske službe spasavanja
iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja, članovi SO PDS Velebit - Ana Bakšić, Darko
Bakšić - Bakša i Gordan Horvat –Pero (ujedno i član KTSR Explorer), te
članovi KTSR Explorer Simon Burja, Boštjan Burja, Igor Herman - Hero,
Vasja Jakomin i Sebastjan Žagar sudjelovali su u istraživanju špilje
Krupljanke br. 4 i izvora Kruščice.
Od domaćih speleologa, osim Amira Topčića, u
istraživanju su su se priključili i Dženan Softić i Faruk Trebiz.
Cilj istraživanja bio je nastaviti s izradom nacrta
špilje Krupljanke br. 4 i zaroniti i započeti istraživanje izvora
Kruščice (Dnevni Avaz).
S lijeva stoje Bostjan-Simon-Amir-Gordan-Sebastjan-djelatnik na izvoru i
Hero. Snimio: Vasja Jakomin
Subota, 5. rujan 2009. god.
Ekipa u sastavu Dženan Softić, Faruk Trebiz, Ana i
Darko Bakšić oko 10 sati ulaze u Krupljanku br. 4. Spustili su se i
nacrtali jednu vertikalu koja završava sifonom. Zatim su u istoj
vertikali priječili u otvor gdje su ušli u splet niskih kanala
djelomično zapunjenih pjeskovitim i glinovitim sedimentom. Mjesec dana
prije našeg dolaska Amir i trebinjski speleolozi istražili su još jednu
vertikalu. Sada poligonska (stvarna) duljina Krupljanke br. 4 iznosi
1039 m, a tlocrtna duljina je 855 m. Dubina je 78 m, a visinska razlika
89,6 m.
Amir na sifonu
Speleoronilačka ekipa u sastavu Gordan Horvat-Pero,
Simon Burja, Sebastjan Žagar, Boštjan Burja, Igor Herman – Hero i Vasja
Jakomin u 10 sati započeli su s pregledom izvora i pripremom opreme.
Prvi sifon započinje nakon 15 m djelomično potopljenog kanala. U sifon 1
prvi su zaronili Simon i Pero. Ugodno su iznenađeni iznimnom bistrinom
vode. Temperatura vode je oko 6 °C. Nakon 60 m duljine i maksimalne
dubine od 6 m sifon 1 završava u polupotopljenom kanalu (prvo jezero).
Simon i Pero pregledali su dvoranu kako bi procjenili gdje će nastaviti
s istraživanjem, te su se u dogovorenom vremenu od jednog sata vratili
na površinu. Zatim je dogovoren plan za naredne urone i nastavak
istraživanja.
Braca - Burja (lijevo). Izlazak iz sifona (desno). Snimila: A.Bakšić
U sifon 1 ponovo uranjaju Simon i Pero, a za njima
Sebastjan i Boštjan. U prvom jezeru 10-ak m od sifona 1 Simon i Pero
zaranjaju u potopljeni ulaz u sifon 2. Sifon 2 je 64 m duljine i 9 m
dubine te se vraća na glavni kanal i završava u dvorani s drugim
jezerom. Na kraju drugog jezera prelijeva se slap. Iza slapa uspinje se
2 do 3 m i dolazi do trećeg jezera. Lijevo u smjeru sjevero-istoka
nalazi se kanal koji završava u četvrtom jezeru. Sebastjan je u apnei
zaronio u trećem jezeru te je potvrdio podvodni spoj trećeg i četvrtog
jezera i otkrio prolaz u sifon 3.
Ekipama su se pridružili Igor i Vasja. Vasja snima
film.
Sebastjan, Boštjan i Igor započeli su s mjerenjem i
crtanjem polupotopljenih dijelova između sifona 1 i 3. Simon i Pero
zaronili su u sifon 3 te potegnuli 280 m niti u duljinu i 40 m u dubinu
Poslije podne su ponovili uron i dodali još 100 m niti (ukupno 380 m).
Potopljeni kanal dimenzija 12x12 m blago vijuga s konstantnom dubinom od
oko 40 m, s dva manja perspektivna prolaza u gornjem dijelu; jednim u
smeru istoka i drugim u smjeru sjevera, te jednim u svom donjem dijelu u
smjeru zapada.
Po povratku Simona i Pere završena su subotnja
istraživanja oko 19 sati. Složena je oprema i dogovoren plan za
nedjelju.
Na izlazu iz sifona i na izlazu iz špilje. Snimila: A.Bakšić
Nedjelja, 6. rujan 2009. god.
Simon, Pero, Boštjan, Vasja i Sebastian nešto prije 10
sati nastavljaju sa speleoronilačkim istraživanjem. Igor se brine za
logistiku i zajedno s Amirom pomaže u prenošenju ronilačke opreme.
Cilj je bio istražiti bočne otvore u sifonu 3 koje su Simon i Pero
otkrili u subotnjem popodnevnom uronu.
Simon je u sifonu 3 u jednom od bočnih otvora u gornjoj etaži došao u
suhi dio jame, ali zbog nedostatka vremena nije nastavio s
istraživanjem. Pero je zbog manjeg problema na opremi morao prekinuti
uron.
Boštjan i Sebastjan također su istraživali bočne otvore sifona 3. Prvo
su pregledali otvor u smjeru istoka u gornjem dijelu kanala. Odvojak se
nakon cca 20 m zatvara. Zatim su pregledali donji odvojak koji se nakon
40-50 m zatvara, ali ima otvor u stropu.
Treći otvor u smjeru sjevera ulazi u gornju etažu, te se okreće
(spiralno) u istom smjeru kao i glavni kanal. Dodali su još 50-ak m niti
do mjesta gdje se kanal sužava. Na povratku je Pero izmjerio sifone 2 i
1.
Rezultat je prođenih oko 700 m kanala, te nacrtanih
520 m poligonske duljine.
Od toga sifon 1 = 60 m, sifon 2 = 64 m te sifon 3 =
380m.
Svi članovi ronilačkog tima slažu se da je ovo izvor s
daleko najbistrijom vodom i najboljom vidljivosti u kojoj su do sada
imali prilike roniti.
Zbog velikog protoka vode u sifonu 1 (mnogo je manji
od sifona 3 u kojem se tok gotovo ne osjeća) istraživanja su u jami
moguća samo u vrijeme sušnog razdoblja.
Ana i Bakša, izmjerili su i nacrtali ulazni dio izvora
Kruščice do sifona 1 te zajedno s Amirom pronašli suhe kanale kojim je
moguće zaobići jedan dio sifona 1. Povučen je poligonski vlak između
ulaza izvora Kruščice i Krupljanke br. 4.
Sva speleoronjenja izvedena su sa CCR Inspiration
rebreatherima bez i jednog incidenta.
Nastavak istraživanja planiran je za ljeto 2010.
godine. Filmski materijal biti će montiran i prezentiran na skupu
speleologa ove godine.
Tlocrt Krušćice i Krupljanke br. 4. Priredio: D. Bakšić
Profil Krupljanke 4 i Krušćice. Priredio: D. Bakšić
► Prethodna straživanja u
Krupljanskoj pećini, BiH.
|
