|
Novi doktori znanosti o kršu:
Jelena Ćalić, Ivo Lučić i Jasminko Muloamerović
U prosincu 2009. na Inštitutu za raziskovanje krasa Slovenske
akademije znanosti i umjetnosti održane su obrane doktorskih disertacija
Jelene Ćalić, Ive Lučića i Jasminka Muloamerovića, u okviru doktorskog
studija karstologije na Univerzitetu u Novoj Gorici.
Jelena Ćalić
Jelena Ćalić obranila je 18.12.2009. disertaciju pod nazivom
"Uvala – Doprinos studiji krških depresija sa odabranim primjerima iz
Dinarida i Karpato-Balkanida."
Rad Jelene Ćalić nije važan samo sa aspekta novih
spoznaja znanosti o kršu, već je za Hrvatsku značajan zbog toga što
obrađuje 18 hrvatskih krških fenomena. 43 lokacije na području Dinarida
i Karpato-Balkanida odabrane su s ciljem da se pokaže da različiti
primjeri uvala imaju zajedničke genetske faktore. Detaljnom analizom 12
uvala pokazano je da je tektonika glavni faktor njihove geneze. Uloga
srastanja ponikvi u procesu formiranja uvala nije potvrđena. Evolucijski
niz polje -> uvala mogao bi biti realističniji od nekadašnjeg koncepta
uvala -> polje. Hidrološka funkcija je od velike važnosti za
razlikovanje uvala od polja. Kod polja imamo fluvijalne procese na dnu
uz sedimentaciju i oštar morfološki prijelaz između dna i strana, te
koncentrirano otjecanje vode kroz ponore. Kod uvala, denudacija krša
nastoji izgladiti prijelaze između dna i kosina, sedimenti su rijetki, a
otjecanje vode disperzno.
U radu su obrađeni sljedeći primjeri iz Hrvatske: Lomska duliba (Sj.Velebit),
V.Lubenovac (Sj.Velebit), Bilenski Padež (Sr.Velebit), Brizovac (Sr.Velebit),
Crni Dabar (Sr.Velebit), Ravni Dabar (Sr. Velebit), Došen Duliba (Sr.Velebit),
Konjsko (J.Velebit), Duboke Jasle (J.Velebit), Duboki Dol (J.Velebit),
Glibodol (Mala Kapela), uvala Mala Kapela (Mala Kapela), Čorkova Uvala
(Mala Kapela), Jasenova korita (Trnavac--Homoljačko polje), Razdolje (Krbavica-Krbavsko
polje), Vagan Mazin (Mazinsko polje), Vagan Popinski (J. Velebit) i
Poljica (Imotsko Polje).
DOKTORSKA DISERTACIJA
Naslov: Jelena Ćalić: Uvala – Contribution to the study of
karst depressions, with selected examples from Dinarides and Carpatho-
Balkanides
Mentori: prof. dr. Andrej Kranjc, dr. Andrzej Tyc
Članovi komisije: prof. dr. Ugo Sauro, prof. dr. Jože Čar, doc.
dr. Andrej Mihevc
► Sažetak disertacije
Ivo Lučić obranio je 21.12.2009. doktorsku disertaciju pod nazivom
"Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja".
Ivo Lučić je u svom radu dao cjeloviti pregled problematike
Popovog polja (BiH) kroz društveni i znanstveni aspekt krša, u
potpunosti odbacujući često u javnosti pogrešnu percepciju da je krš
"goli kamen".
U specifičnom slučaju Popovog polja, ovaj pristup omogućuje
razumijevanje dosadašnjih negativnih utjecaja na krški ekosustav, što je
posebno bitno u svrhu napora za opstanak Vjetrenice kao jedne od špilja
s najbogatijom podzemnom faunom na svijetu.
Ivo Lučić
Samo moderan i znanstveni pristup ovoj složenoj tematici
krša kao socioekološkog sustava, može
dugoročno, uz edukaciju javnosti temeljenu na rezultatima ove analize,
inicirati promjene u pozitivnom smjeru. Na žalost, jedan od zaključaka
disertacije je da su razmjeri utjecaja čovjeka na prirodu na području
Popovog polja (nestanak šuma, nestanak vode) već toliki da se ne mogu
predvidjeti razmjeri štete koja je već učinjena.
U Hrvatskoj do sada nisu rađene ovakve temeljite studije
o kršu. Disertacija Ive Lučića pokazuje da je za revalorizaciju
Dinarskog krša potrebna temeljita revizija, kroz projekte koji
obuhvaćaju svestrano i cjelovito upoznavanje prostora, projektiranje
održivog razvitka, te zaštitu i vraćanje u stanje prirodne ravnoteže.
DOKTORSKA DISERTACIJA
Naslov: Ivo Lučić: Povijest poznavanja Dinarskog krša na
primjeru Popova polja
Mentori: prof. dr. Andrej Kranjc, prof. dr. Petar Milanović
Članovi komisije: prof. dr. Ivo Banac, prof. dr. Metka Špes, doc.
dr. Andrej Mihevc
► Sažetak disertacije
Ivo Lučić
Jasminko Muloamerović
Jasminko Muloamerović obranio je 17.12.2009. doktorsku disertaciju
pod nazivom "Determinate i efekti speleoturizma na razvoj
nerazvijenih područja."
U Dinarskom kršu Bosne i Hercegovine proučava se razvoj speleoturizma
u lokalnim zajednicama koje čine općine općini Hadžići, Sanski Most,
Velika Kladuša, Teslić, Trnovo, Kladanj, Ilijaš, Ravno, Bosansko
Grahovo, Drvar, Prača – Pale, Pale, Šipovo, Stolac, Foča, kao mogućnost
lokalnog razvoja. Iako sa skromnom tradicijom speleoturizma u Bosni i
Hercegovini, špilje kao kvalitetne turističke destinacije nude
mogućnosti značajnog udjela u lokalnom razvoju, prije svega zbog
trendova u modernom turizmu i promjeni navika i zahtjeva turista,
trendovima i razvoju speleoturizma u svijetu i susjednim državama.
Analizirane su speleoturističke mogućnosti većeg broja špilja u
spomenutim općinama, a za tri odabrane špilje (Vjetrenicu u općini
Ravno, Ledenicu u općini Bosansko Grahovo i Hrustovaču u općini Sanski
Most) koristeći niz analiza, te ekonometrijski model utvrđeni su
direktni efekti speleoturizma u razvoju općina (povećanje broja radnih
mjesta i porast ukupnog domaćeg proizvoda lokalne zajednice). Date su i
mogućnosti realizacije speleoturizma kroz pregled izvora strane pomoći
(programi, projekti i fondovi koji podržavaju lokalni razvoj)
DOKTORSKA DISERTACIJA
Naslov: Jasminko Muloamerović: Determinate i efekti
speleoturizma na razvoj nerazvijenih područja
Mentori: prof. dr. Jasmina Osmanković , doc. dr. Andrej Mihevc
Članovi komisije: doc. dr. Dražen Perica, doc. dr. Dejan Cigale,
prof. dr. Andrej Kranjc
► Sažetak disertacije
(Priredio: D.Paar) |
 |
