|
U Biogradu na Moru održan je od 5.-7.11.2010. "Skup
speleologa Hrvatske povodom 110 godina SO Liburnije". Organizator skupa na kojem je sudjelovalo
194
speleologa iz 18 speleoloških udruga iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije bio je Speleološki odsjek „Liburnija“ PD Paklenica iz Zadra,
koji ove godine obilježava 110 godina od osnutka, a pokrovitelji su bili
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Hrvatski
speleološki savez, Grad Biograd n/M, Nacionalni park Paklenica i Park
prirode Vransko jezero.
Značaj obljetnice osnutka SO „Liburnija“ je
višestruki. Prije svega željela se naglasiti činjenica da organizirana
speleološka djelatnost u Hrvatskoj ima 110 godina dugu tradiciju, što je
rijetkost u Europskim okvirima. Tako je 1900. godine počela u
Hrvatskoj s radom speleološka udruga koja je organizirala ne samo
istraživanja špilja, već i zahtjevnije projekte poput prve hrvatske
speleološke ekspedicije po Kornatskom otočju 1903. godine. Na tim
principima speleološke udruge djeluju i danas - kao speleološki odsjeci
pri planinarskim društvima i speleološki klubovi.
Na skupu u Biogradu n/M se kroz predavanja i druge
prezentacije moglo vidjeti da dalmatinske speleološke udruge postižu
izuzetne rezultate, istražujući ne samo speleološke pojave na svojem
području, već i sudjelujući na najvećim istraživanjima u Hrvatskoj i u
Svijetu. No dok se u Hrvatskoj broj aktivnih speleologa broji u
stotinama, u nama susjednim europskim zemljama on se mjeri u tisućama.
Zato je važno da postoji okruženje u okviru zakona i propisa koje bi
bilo poticajno za speleološku djelatnost, kako bi speleolozi mogli što
kvalitetnije djelovati i pridonositi spoznajama o prirodnim i drugim
vrijednostima krškog podzemlja, te kako bi se inventarizacijom tih
vrijednosti mogla poduzeti odgovarajuća zaštita.
Unatoč amaterskom aspektu speleoloških udruga, one su
zapravo jedine koje u Hrvatskoj mogu istraživati i izrađivati
speleološke nacrte špilja i jama koje nisu jednostavne i horizontalne -
takvih je u Hrvatskoj preko 90%. Svojim djelovanjem na području cijele
države one sustavno rade, kako na inventarizaciji podzemnih prirodnih
vrijednosti, tako i na monitoringu. U Hrvatskoj nema, niti je vjerojatno
da će u budućnosti biti (kao i u Europskoj uniji) znanstvenih ili
stručnih ustanova koje bi obavljale tu zadaću u tom opsegu. To je razlog
zašto speleološke udruge treba poticati na što kvalitetnije obavljanje
tih aktivnosti, dopustiti im obavljanje edukacije svojih članova, te
uvažavati mišljenja speleologa u slučajevima ugrožavanja speleoloških
pojava, kakvih u Hrvatskoj ima mnogo, na žalost bez evidencije na
državnoj razini.
Pokrovitelji skupa speleologa u Biogradu n/M, pored
krovnih speleoloških organizacija i grada domaćina bili su i Nacionalni park Paklenica i Park prirode
Vransko jezero koji su prepoznali ulogu speleologa u inventarizaciji i
zaštiti podzemnih prirodnih vrijednosti. Speleolozi nisu korisnici
podzemlja koje je u državnom vlasništvu, već su suradnici u
inventarizaciji geomorfoloških, bioloških, hidroloških i drugih
vrijednosti, te zaštiti podzemlja. Speleolozima je posebno u interesu da
se njihova otkrića i informacije koje prikupe ne spremaju samo u
ladicama ili bazama podataka, već aktivno koriste u procesima
revalorizacije i zaštite, te kao temelj za iniciranje daljnjih
znanstvenih istraživanja.
50 predavanja, postera i dokumentarnih filmova
prezentiranih na ovom skupu najbolje govori o bogatim rezultatima koje
speleolozi postižu, o zahtjevnosti istraživanja gdje se i tjedan dana
boravi u podzemlju na dubinama oko 1000 m, a i o znanstvenim
istraživanjima koja se nadograđuju na rezultate speleoloških
istraživanja a koje većim dijelom izvode znanstvenici koji su ujedno i
članovi pojedinih speleoloških udruga.
Kamo ide hrvatska speleologija? Unatoč svim
rezultatima, i tako dugoj tradiciji, jedan od zaključaka diskusija na
okruglom stolu o speleološkoj edukaciji održanom u okviru skupa bio je,
da ako hrvatske institucije dovoljno ne učvrste suradnju sa speleolozima
i ne stvore poticajno okruženje u vidu zakona i propisa za speleološku
edukaciju, doći će do smanjivanja ionako malog broja hrvatskih
speleologa. S druge strane, ulaskom u Europsku uniju povećat će se broj
istraživača iz drugih zemalja koji će doći u Hrvatsku i prikupljati
informacije o našem podzemlju u svrhu nekih drugih interesa, a najmanje
očuvanja i zaštite podzemnih prirodnih vrijednosti koje imamo, a o
kojima znamo vrlo malo.
PREZENTIRANI RADOVI
Obilježavajući 110 godina od osnutka Speleološkog
odsjeka „Liburnija“ iz Zadra, dan je pregled aktivnosti društva od svog
osnutka (T.Dražina, L.Kotlar), te su predstavljeni rezultati aktualnih
istraživanja na Ravnim Kotarima, gdje je pored ostalog zabilježeno
periodično ponavljanje povišene koncentracije ugljičnog dioksida (A.Lončar,
M.Šurić) i istraživanja na južnom Velebitu (N.Andačić, Lj.Majica). Prezentirani i su
rezultati znanstvenih istraživanja utjecaja nadmorske visine na mikroklimu i
koncentraciju radona u širem području južnog Velebita (N.Buzjak i D.Paar).
Dan je pregled višegodišnjih speleoloških istraživanja u
653 m dubokoj jami Nevidna voda na Dinari, koja se izvode pod vodstvom SO HPD „Mosor“ od 2005. godine (G.Rnjak, M.Glušević, I.Andrić). U jami su
izvedena i znanstvena istraživanja koja se mogu podijeliti na hidrološka i
biospeleološka istraživanja (I.Andrić i sur.).
Jama „Mokre noge“ na Biokovu do sada je u suradnji SAK
Ekstrem i SO PD Imber istražena je do dubine 420 m, a na temelju
daljnjeg napredovanja u jami, procjenjuje se da je dublja od 700 m (K.Topčić
i sur.) čime ima perspektive da uđe među prvih 5 najdubljih jama u
Hrvatskoj. Prezentiran je nacrt jame i dokumentarni film (Ž.Marunčić i
sur.). Ovime je jama trenutno na 18. mjestu na popisu najdubljih jama u
Hrvatskoj, što će se sigurno izmijeniti tijekom planiranih istraživanja
iduće godine. U okviru pregleda istraživanja na području Dalmacije,
održano je predavanje o otkrićima na području Sv. Ilije na Pelješcu (N.Bočić).
Nizom predavanja i postera prezentirani su rezultati
istraživanja jednog od speleološki trenutno najperspektivnijih područja
Hrvatske – Crnopca. Dan je pregled istraživanja SO HPD Željezničar od
1970.-2010. s osvrtom na rezultate istraživanja u jami Muda Labudova
između 2008.-2010. (S.Tutiš i sur.). Prezentiran je nacrt jame Muda
Labudova (-510 m). Sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka (dubina 530
m) je po stvarnoj duljini 17 781 m postao prema svjetskim
kriterijima, gdje se duljinom smatra stvarna a ne horizontalna duljina,
najdulja hrvatska špilja (T.Barišić i sur.). U nedalekoj špilji Munižabi
na Crnopcu otkriveni su novi kanali, te je tijekom 2010. produljena za
više od kilometra (M.Čepelak i M.Malenica). Nova duljina je 8479 m, a
horizontalna duljina 6947 m (dubina ostaje 437 m).
Po broju sudionika i kompleksnosti organizacije,
ove je godine najzahtjevnija bila Speleološka
ekspedicija „Lukina jama 2010“ (L.Mudronja i sur.). Osim
speleoloških istraživanja u okviru kojih je uronom na dnu povećana
dubina jame na -1421 m, obavljena su i različita znanstvena istraživanja. Posebno
zanimljivi su nalazi podzemne faune koja je i na dubinama ispod 1000 m
izuzetno bogata (J.Bedek i sur.). Špiljska fauna prezentirana je i
radovima o fauni Dinare (M.Lukić i sur.), te o fauni devastiranoj
hidroakomulacijom HE Lešće (J.Bedek i sur.). Dan je pregled speleoloških
i biospeleoloških istraživanja na području parka prirode Vransko jezero
i njegove okolice (I.Zubak, A.Katalinić).
Na skupu su posebno bili zastupljeni šišmiši,
predavanjem o sindromu bijelog nosa (D.Hamidović i sur.) na kojem je
istaknuta uloga speleologa u lociranju i praćenju ove bolesti, zatim
predavanjima o zaštiti i monitoringu šišmiša (M.Kipson i sur.), te
rezultatima monitoringa šišmiša u špilji Veternici (P.Žvorc i sur.).
Predavanjima i posterima prezentirani su
rezultati speleoronilačke ekspedicije DDISKF u sustav Panjkov ponor-Varićakovu
špilju, te istraživanja u Suvaji i Ponorcu – novom sustavu (T.Kovačević,
A.Kovačević, H.Dragušica). Prezentiran je nacrt sustava Panjkov ponor-Varićakova
špilja s novom duljinom 12 922 m.
U okviru speleoronilačkog logora „Babina jama 2010“ u
organizaciji SO HPD Željezničar, topografski je snimljeno 450 m novih
kanala i preronjeno više sifona. Tlocrtna duljina Babine jame sada
iznosi 1672 m, a istraživanja se planiraju nastaviti u 2011. godini.
Speleološkim i speleoronilačkim istraživanjima u špilji Miljacka II
istraženo je novih 1050 m kanala, te je nova duljina špilje oko 2800 m
(P. Kovač Konrad, V. Jalžić).
Na međunarodnom speleološkom kampu u organizaciji SK
Ursusspelaeus i SK Ozren Lukić, „Speleokor ‘10“ istraženo je 16
speleoloških objekata, od čega je naznačajnija Flanjkova špilja u selu
Popovac (nedaleko Matešićeve špilje) koja je topografski snimljena do
duljine od 1355 m i dubine 40 m (M.Trpčić, H.Cvitanović).
Dan je pregled speleoloških istraživanja rudnika
boksita Kalun kod Drniša (2003.-2010.) u organizaciji SO HPK Sv.Mihovil
i SO PD Promina (T.Barišić i Ž.Vukušić). Radi se o rudniku otvorenom
1914. godine, jednom od najstarijih rudnika boksita na svijetu.
Eksploatacijom je dosegnuta dubina 360 m, a zatvoren je 1962. godine.
Izložen je speleološki katastar Šibensko-Kninske
županije, kojeg od 2009. izrađuje SO HPK Sv.Mihovil u suradnji s SO PD
Promina. Do listopada 2010. u katastru se nalazi 215 prirodnih te
nekoliko umjetnih objekata, dok je još 50-tak u obradi (T.Barišić,
G.Rnjak, T.Jerković).
Od međunarodnih aktivnosti značajno je sudjelovanje
dvojice hrvatskih speleologa u ekspediciji u najdublju jamu na svijetu
Voronya (Krubera), gdje su se spustili na dubinu preko 2000 m
(R.Erhardt, D.Bakšić). Članovi SO Mosor i SO Velebit sudjelovali su u
istraživanjima austrijske jame Furtowischacht duboke 712 m (M. Glušević).
Članovi SK Samobor organizirali su posjet podzemlju Škotske, Engleske i
Walesa (K.Motočić i T. Vujnović).
Uz navedeno, prezentiran je određen broj postera već
prezentiranih na drugim skupovima, ali koje speleolozi u Hrvatskoj
uglavnom nisu vidjeli (Škola krša u Postojni, Hrvatski geološki
kongres).
DOKUMENTARNI FILMOVI
U filmskom dijelu programa prikazani su filmovi „Nova
otkrića u Rokinoj Bezdani“ (Alan Kovačević) i „Traverza Vrbas“ (Alan
Kovačević i Tihomir Kovačević) Društva za istraživanje krških fenomena
Dinaridi, udruge koja danas u Hrvatskoj producira izvrsne dokumentarce o
potopljenim i vodeno aktivnim špiljama i speleoronilačkim istraživanjima
u njima. Pored atraktivnih scena prolazaka potopljenim kanalima i
snažnim vodenim tokovima, zadivljuju snimke novih dijelova špilja u koje
ronioci ulaze nakon jednog ili više sifona odnosno potopljenih kanala.
Ovi filmovi na najbolji način dokumentiraju vodeno bogatstvo krškog
podzemlja.
Film „Ponašanje špiljske faune“ biospeleologa Marka
Lukića nevjerojatno je iskustvo o živom svijetu podzemlja. Vrhunske
snimke u rangu svjetskih dokumentaraca prikazuju život špiljskih
životinja, s tim da zbog izvrsne kvalitete snimke, neupućeni gledalac može
pomisliti da je njihova veličina usporediva s veličinom kućnih
ljubimaca, a ne da je stvarnih tek nekoliko milimetara. Stiče se dojam
lakoće snimanja, no snimanje je obavljeno u
otežanim uvjetima, u velikim podzemnim prostorima, na dubinama većim od
1000 m. Pronaći zanimljive primjerke faune i snimiti ih u tom prirodnom
okruženju pravo je umijeće.
Film „Voronya (Krubera)“ vodi nas kroz priču dvojice
članova SO Velebit u najdubljoj jami na svijetu, sve do ispod magične
dubine 2000 m. Dinamičnom i usklađenom montažom Lovre Čepelaka, kamerom
i režijom Darka Bakšića, pratimo tijek uzbudljivog putovanja u dubinu s
Robertom Erhardtom, zahtjevne detalje, vodene prepreke, ali i probleme
sa sniježnim lavinama na površini.
Film Mokre noge članova SO Imber duhovit je uradak u
rangu "speleoklipova" na nedavno održanom skupu speleologa u Italiji, a koji su prikazivani u
neobaveznom dijelu filmskog programa u Biogradu n/M. Poigravajući se s
dinamikom filma i duhovitošću sudionika, stiče se dojam lakoće
istraživanja i uživanja u podzemlju – no to je zapravo ono što uz
zanimljive rezultate istraživanja uvijek ostaje u sjećanju speleologa,
dok se teške stvari zaboravljaju. Ovakav pristup prezentaciji
speleološkog istraživanja je vrlo zahvalan za speleologiju, te ga treba
nastaviti i u budućnosti.
►Galerija
fotografija
►Okrugli
stol "Speleoronjenje u Hrvatskoj danas"
►Zbornik
sažetaka
Priredio: D.Paar
 OBJAVLJENO:
10.11.2010. 17:20 |
