HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA (HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu. Hrvatska gorska služba spašavanja djeluje 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Hrvatska gorska služba spašavanja • Osnovana je 1950. godine unutar Hrvatskog planinarskog saveza. • Danas je HGSS služba javnog karaktera koja prema potrebi pomaže svim osobama na području Hrvatske. • Članica je međunarodne udruge gorskih spašavateljskih službi IKAR – CISA

Zakonski okvir djelovanja

Rad HGSS definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju kojeg je Hrvatski Sabor donio 26. studenog 2004. godine, te Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006. godine.

Zadaća

HGSS specijalizirana je za spašavanje s nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u planinskim područjima, stijenama, speleološkim objektima, strmim i teško prohodnim terenima, te nesreće koje se dogode u posebno teškim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.).

Područja rada HGSS često su i urbane sredine, te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama, nesrećama na moru, te kod ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.).

Važna aktivnost HGSS je edukacija i prevencija kojima se izbjegavaju nesreće na nepristupačnim područjima.

HGSS osigurava skijališta u Hrvatskoj: Sljeme, Bjelolasicu, Platak i dr. Skrbi za sigurnost na utrkama brdskih bicikala, natjecanja u sportskom penjanju, ekstremnim utrkama i sličnim manifestacijama u prirodi.

Tko su gorski spašavatelji

Gorski spašavatelji najspremniji su hrvatski alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći, za sve tehnike gorskog spašavanja uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera i za potrage na nepristupačnim terenima uz pomoć potražnih pasa. Služba ima 448 članova od čega 20 liječnika i 14 instruktora.

Način djelovanja i suradnja

HGSS neprofitna je organizacija. Djelovanje Službe i njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću). HGSS surađuje s drugim službama koje u svom djelokrugu imaju spašavanje ljudi, kao što su: Državna Uprava za zaštitu i spašavanje, Hitna pomoć, Hrvatska vojska, policija, vatrogasci, Crveni križ i dr.

Plaćanje akcija spašavanja

HGSS i njeni članovi ne naplaćuju spašavanje. Spašavanje je za sve spašene besplatno.

Akcije spašavanja

Služba posjeduje 59-godišnje iskustvo i rezultate (više od 3500 akcija spašavanja, koje su sve izvedene uspješno i sigurno). U svim tim akcijama spašavanja uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnost i ubrzan oporavak ozlijeđenima, a izravno su spašeni mnogi ljudski životi. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja.

Kako postati član Hrvatske gorske službe spašavanja

Osnovni kriterij za primanje u HGSS je članstvo kandidata u jednom od planinarskih društava ili klubova u Hrvatskom planinarskom savezu uz izrazito isticanje u postignutim rezultatima u nekoj od planinarskih specijalnosti, prvenstveno alpinizmu, speleologiji ili planinarskom skijanju. Očekuje se da kandidat ima završenu specijalističku školu tih djelatnosti, pripadajuće tečajeve, kao i stručno zvanje u HPS-u (alpinist, speleolog, planinarski skijaš). Osim tog osnovnog kriterija, kandidat/kinja mora biti punoljetan, ali ne i stariji od 30 godina, fizički i mentalno zdrav, te biti spreman besplatno se posvetiti radu u HGSS-u.

Članstvo u HGSS ostvaruje se kroz rad u Stanicama raspoređjenih po Hrvatskoj. Članom Stanice postaje se po prijedlogu dva spašavatelja. Predlagatelji svoj prijedlog obrazlažu u pisanom obliku, a odluku o prijemu donose spašavatelji Stanice većinom glasova. Po prijemu kandidat prilaže i pisanu izjavu o dragovoljnom pristupanju u HGSS te postaje suradnik. Pripravnikom HGSS postaje nakon završetka prvog od tri obvezna sedmodnevna tečaja:

• zimskih tehnika spašavanja
• ljetnih tehnika spašavanja
• speleoloških tehnika spašavanja

Nakon završenog osnovnog školovanja, koje u prosjeku traje tri godine, pripravnik na prijedlog stanice pristupa ispitu za gorskog spašavatelja koji je cjelovit i zahtjeva točne odgovore na sva postavljena teoretska i praktična pitanja iz gorskog spašavanja. Nakon položenog ispita, pripravnik postaje gorskim spašavateljem, prima iskaznicu i značku s brojem. Gorski spašavatelji mogu nastaviti i drugu specijalističku obuku: za helikoptersko spašavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potražnog psa, za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata i za vođu speleološkog spašavanja.

Hrvatska gorska služba spašavanja tečajeve organizira ISKLJUČIVO za svoje članove. Po potrebi u izmijenjenom obliku organizira školovanje i za neke druge službe, ali bez dodjeljivanja statusa i titula HGSS-a.