Speleologija je lijepa, ali i potencijalno opasna aktivnost koja može dovesti do unesrećenja. Zbog toga svima koji se namjeravaju baviti ovom aktivnošću preporučamo završiti speleološki tečaj u nekoj speleološkoj udruzi i osposobiti se za kretanje po speleološkim objektima (penjanje i spuštanje po užetu) postavljanje užeta u jamama, samospašavanje i sl.

Uvježbanost i osposobljenost:

Redoviti odlasci u speleološke objekte, kao i redovito uvježbavanje speleoloških tehnika i tehnika samospašavanja, osnovni su preduvjeti sigurnog bavljenja speleologijom. Ako ste imali dulju pauzu, a namjeravate ponovno ići u jame, ponovite sve speleološke tehnike na stijeni na dnevnom svjetlu uz iskusnog speleologa.

Prije odlaska u speleološki objekt:

Recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt ste otišli, gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati Gorsku službu spašavanja. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti. Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu. U proljeće i jesen, kad su najobilnije oborine, izbjegavajte ponore ili polupotopljene speleološke objekte.
Ako se radi o posjetu, preporuča se dobro proučiti morfologiju objekta, poznavati članove ekipe, procijeniti duljinu boravka, te prema tome osigurati potrebnu tehničku opremu, rezervnu odjeću, hranu, te eventualno opremu za bivakiranje.
U morfološki komplicirane speleološke objekte (podzemne labirinte), npr. u špiljski sustav Đulu Medvednicu, Jopićevu špilju, Špilju u kamenolomu Tounj i sl. idite ukoliko imate nacrt, iskustvo u podzemnoj orijentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa.
Ako se radi o istraživanju treba proučiti literaturne podatke, ukoliko postoje, o speleološkim objektima u okolnom području. Na osnovu toga odrediti količinu tehničke opreme, eventualne opreme za bivakiranje u podzemlju, boravak u baznom logoru te potrebe rezervne opreme i hrane.

U speleološkom objektu:

• Kretanje u podzemlju prilagodite najsporijem članu ekipe.
• Vodite računa da uvijek imate rezervnu rasvjetu i dovoljnu količinu karbida.
• Za rezervnu rasvjetu preporučamo LED rasvjetu (s LE Diodama) zbog njezine dugotrajnosti.
• Ako ste ostali bez svjetla nemojte se kretati već čekajte nekog iz ekipe da vam osvijetli prostor.
• Uvijek sa sobom nosite nožić i potkapu, a kod duljih boravaka rezervnu odjeću, rukavice i čarape.
• U speleološke objekte, posebno većih dimenzija, trebaju ići minimalno tri osobe, ukoliko se jedna unesreći, druga ostaje s njom, a treća odlazi po pomoć.
• Koristite standardnu speleološku odjeću PVC ili Cordura kombinezone, pododijela od fleece materijala, isključivo sintetičko rublje, te fleece čarape ili ronilačke šlapice, kao i gumene rukavice jer ona omogućuje ugodniji, dulji i sigurniji boravak.
• Uz standardnu osobnu penjačku opremu pojas, centralni karabiner, krol, bloker sa stremenom, desender, pupčanu vrpcu i nekoliko karabinera nosite zamku od 5 m i koloturu.
• Kad se penjete po užetu u vertikali dobro je povremeno prekontrolirati centralni karabiner jer ga može otvoriti transportna koja je okačena na njega.
• U kacigi uvijek nosite astrofoliju, prvi zavoj i nekoliko hanzaplasta.
• Vodite računa o tome da se pothlađivanje (hipotermija) u speleološkim objektima događa uvijek i da je vrlo važno kvalitetno utopliti sebe i/ili unesrećenu ili iscrpljenu osobu dok čekate. Hipotermija je smrtno opasna.
• Ako morate čekati dulje vrijeme u podzemlju sjednite na transportnu vreću ili na nešto što će izolirati tijelo od podloge, karabitku s plamenom stavite između nogu i zagrnite se astrofolijom.
• Ako koristite samo električnu rasvjetu za kretanje onda je dobro imati svijeću i upaljač ili kemijski grijač.
• U speleološkim objektima sa snijegom i ledom (jame na Velebitu, Dinari, Biokovu i sl.) pazite na zaleđena užeta (koristite obavezno dodatni karabiner uz descender pri spuštanju), padanje i odlamanje leda, smrzotine prstiju ruku i nogu.

Ako špiljarite izvan granica Lijepe naše uz sve navedene savjete vodite računa i o slijedećem:

• Javite se lokalnoj speleološkoj udruzi ili Nacionalnom savezu.
• Provjerite postoji li u području na kojem želite istraživati speleološke objekte opasnost od histoplazmoze - gljivične infekcije do koje dolazi udisanjem spora gljive Histoplasmosa capsulatum koje se nalaze u prašini, izmetu Guacharo ptica ili šišmiša - simptomi bolesti slični su tuberkulozi.
• Provjerite postoji li opasnost od bjesnoće - u tropskim špiljama prijenosnici su često šišmiši.
• Prije odlaska u egzotična područja morate se posavjetovati s liječnikom u Imunološkom zavodu kako biste dobili upute o mogućim potencijalnim bolestima (žuta groznica, malarija, tifus, tetanus i sl.), o preventivi i cijepljenju.
• Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.

Moguće prevrtanje ili bušenje čamca.
Snimio: D.Bakšić

Niski kanal lako se potopi. Snimio: D.Bakšić

 Opasni pristup jami. Snimio: D.Bakšić

Eksploziv u špilji. Snimio: D.Bakšić

Pothlađenje speleologa u jami Amfori, Biokovo. Snimio: D.Bakšić