Arhiva ugroženih hrvatskih krških fenomena i aktivnosti na njihovoj zaštiti i sanaciji

Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatinske županije u krškom području Lećevice

Krško područje je zbog značajne propusnosti i cirkulacije vode u podzemlju jako osjetljivo na bilo kakve vidove zagađenja. Postojanjem mogućeg izvora zagađenja ugroženi su ne samo speleološki objekti u tom području (koji su zajedno s faunom u njima maksimalno zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode), već i izvori i rijeke u znatno širem području.

Zbog toga je prije svake intervencije u kršu potrebno izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš koja mora uzeti u obzir brojnost speleoloških objekata u širokom području, njihove prirodne vrijednosti i endemsku faunu. Također treba izraditi analizu mogućeg zagađenja vode u podzemlju te odgovarajući izvedbeni plan kako da se zagađenje spriječi. Ako navedenu studiju nije moguće u potpunosti napraviti u Hrvatskoj, mogu se angažirati inozemne stručne ustanove koje imaju iskustva s zagađenjima krškog podzemlja poput Inštituta za raziskovanje krasa u Postojni.

Zato tražimo da se prije razmatranja izgradnje bilo kakvih objekata u krškom području Lećevice izradi nova studija utjecaja na okoliš, koja mora uz navedene činjenice i zaštitu speleoloških objekata koju pruža Zakon o zaštiti prirode, uključiti i najnovije spoznaje o posebnim vrijednostima speleoloških objekata, kojih ima do sada preko 300 evidentiranih u tom području. (Komisija za speleologiju HPS-a, 5.12.2007.)

Markova špilja nalazi se na poluotoku Pelegrin na otoku Hvaru i uz svoje ostale vrijednosti, izuzetno je vrijedno arheološko nalazište. Umjesto da se područje rta Pelegrin proglasi zaštićenim područjem, najavljena je urbanizacija tog područja čime bi se direktno ugrozila ta i desetak drugih špilja. (Laura Blažetić, 25.5.2006.)

Najavljena je skora gradnja HE Ombla na Rijeci Dubrovačkoj. Radi se o izuzetno osjetljivom zahvatu u kršu, gdje se injektiranjem u bušotine planira napraviti podzemna akumulacija. Zbog hidrološke povezanosti krškog podzemlja sigurno je da će takav zahvat uzrokovati posljedice na šire područje ponornice Omble, koje nije moguće potpuno predvidjeti. Pored devastacije tog krškog fenomena ugrozile bi se i životinjske vrste u tom području, posebice šišmiši kojima tada prijeti nestanak iz Rijeke Dubrovačke.

Bez velikih najava počeli su radovi na budućoj hidroelektrani Lešće na rijeci Dobri, kod sela Gorinaca. Dovršavaju se pristupni putovi i počeo se raditi tunel kroz brdo u koji će se skrenuti rijeka kako bi se dio vodotoka isušio radi gradnje brane. Gradnjom HE Lešće potopit će se kanjon Dobre u dužini 13 kilometara i pretvoriti u akumulacijsko jezero. Studija utjecaja na okoliš HE Lešće napravljena je, ali još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća pa je u današnjim uvjetima zastarjela. Danas je cijela rijeka Dobra dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa, te ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. (Gordana Petrovčić, Vjesnik, 6.5.2006.)

Fužine, 2.5.2005. Neodgovorna osoba bacila je štednjak u Stupinu jamu, koji se zaglavio na prvoj polici unutar jame. Stupina jama je sa svojih 413 m dubine jedan od najznačajnijih krških fenomena Gorskog Kotara. (foto: Nebojša Anić)

Prijašnje aktivnost vezane uz zaštitu pojedinih krških fenomena

	Projekt Underground Istria Ciljevi ovog projekta su unaprjeđenje stanja okoliša i okolišnih uvjeta aktivnim pristupom zaštiti prirodnih vrijednosti, jačanje kapaciteta, suradnje i koordinacijskog djelovanja svih institucija u domeni zaštite okoliša u regiji, zaštita podzemnih voda i izvorišta voda za piće od onečišćenja i zagađenja, te podizanje razine osviještenosti lokalnog stanovništva.
Cerovačke pećine Od zanimljivih špilja na području našeg krša koje se ističu svojom ljepotom i koje su uređene za posjet turista, na prvom su mjestu Cerovačke pećine u Lici kod Gračaca.	Zbog dugotrajnog spora oko koncesije za ove špilje, nije se brinulo o njihovoj zaštiti. Nepostojanje zaštite omogućuje uništavanje ovih jedinstvenih špilja.	Nakon preuzimanja špilja od strane Parka prirode Velebit, 1. travnja 2006. otvorena je za posjetitelje Donja Cerovačka špilja. Očekuje se uređenje i Gornje Cerovačke špilje.
Grgosova špilja, Otruševac kraj Samobora zaštićeni geomorfološki spomenik Hrvatske, turistički uređena špilja i rijetki prirodni fenomen Samoborskog gorja i sjeverozapadne Hrvatske.	Plan gradnje tzv. samoborske obilaznice predviđa prolazak ceste kojom bi prolazili teški kamioni tek nekoliko metara od ulaza u špilju. Time bi se ugrozila statika špilje i dovelo do oštećenja brojnih sigastih formi. (19.6.2006.)	Prema neslužbenim informacijama promijenjena je trasa samoborske obilaznice, te ona neće prolaziti u neposrednoj blizini špilje. (1.9.2006.)