Jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske je očuvanje krša i krškog podzemlja, biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti. Jedan od glavnih ciljeva djelatnosti hrvatskih speleologa upravo je zaštita krškog podzemlja, praćenje stanja u špiljama i jamama i obavještavanje nadležnih institucija i javnosti o stanju u njima.

Popis najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj

DIREKTNO UGROŽENI DESTRUKTIVNIM AKTIVNOSTIMA ILI JE POTREBNO SANIRATI OŠTEĆENJA NASTALA RADOM KAMENOLOMA

  1. Špilja u kamenolomu Tounj, Tounj

  2. Grgosova špilja 2, Samobor

  3. Špilja Debeljača, Lovinac

UGROŽENI OTPADOM, ZAGAĐENIM VODAMA ILI DRUGIM VIDOVIMA ZAGAĐENJA

  1. Špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica, Ogulin

  2. Pazinska jama, Pazin

  3. Jama Omerovica, Kučići, Rabotek

  4. Špilja Pijavica, Senj

  5. Medjame, Samoborsko gorje

UGROŽENI PLANIRANIM ILI VEĆ IZVEDENIM GEOTEHNIČKIM ZAHVATIMA U OKOLIŠU

  1. Munižaba i jama Kita Gaćešina, Crnopac, J. Velebit

  2. Špiljski sustav Vilina špilja - Ombla, Dubrovnik

  3. Ponorno područje rijeke Gacke

  4. Speleološki objekti na rijeci Dobri uzvodno od buduće HE Lešće

UGROŽENA STANIŠTA ENDEMSKE FAUNE ILI
UGROŽENE ARHEOLOŠKE / PALEONTOLOŠKE LOKACIJE

NEADEKVATNO UPRAVLJANJE TURISTIČKIM ŠPILJAMA

  1. Markova špilja na Hvaru

  2. Špilja Vindija, Varaždin

  3. Špilja Šipun kod Cavtata

  4. Ponor Uviraljka, Papuk

  

SPELEOLOŠKI

Popis najugroženijih krških fenomena napravljen je da se istakne potreba dodatnih napora nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja, te puno više radi na preventivi i edukaciji. Višegodišnjim uvidom u stanje na terenu speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama, od čega ima najviše ugroženih otpadom koji se namjerno baca u njih, zagađenim vodama i geotehničkim zahvatima u okolišu. Premda su svi speleološki objekti zaštićeni zakonom, ovim popisom želimo istaknuti neke posebno značajne objekte, da bi kroz njih istaknuli potrebu sustavnog rada na zaštiti svih krških fenomena u Hrvatskoj.

Državne institucije Republike Hrvatske odgovorne za zaštitu krških fenomena

PRIJAVITE UGROŽENU ŠPILJU ILI JAMU!

Formular za prijavu ugrožene špilje ili jame                          e-mail adresa za slanje prijave

Popis najugroženijih krških fenomena bitan je da se istakne potreba dodatnih napora nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja, te više radi na preventivi i edukaciji. Zato se pozivaju se se svi koji imaju informacije o ekološkim incidentima ili drugim vrstama ugrožavanja špilja i jama koje su sve zakonski zaštićene, da nam to prijave. Posebno se pozivaju speleolozi da dokumentiraju sve opažene vidove zagađenja u podzemlju. Prikupljeni podaci će se objavljivati na Popisu najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj, te dostavljati nadležnim državnim ustanovama.


Ulaz Medvedica u najdulju hrvatsku špilju, 16,5 km dugačak špiljski sustav
Đulin ponor-Medvedica ispod grada Ogulina. Snimio: T.Rataj

 

Zaštita pojedinih speleoloških objekata u okviru ekološke mreže Natura 2000

Na radionici u okviru konzultacijskog procesa za ekološku mrežu Natura 2000 u Hrvatskoj održanoj u Zagrebu 16.10.2008., na kojoj su pored ostalih sudjelovali predstavnici KS i HSS, mogli su se doznati neki detalji o kriterijima selektivnog uključivanja speleoloških objekata u tu mrežu. Kako je rečeno, jedini kriterij za odabir objekata koji će biti u ekološkoj mreži, bili su podaci o prikupljenoj fauni i pripadnim lokacijama speleoloških objekata. Postavljeno je više pitanja i primjedbi u vezi stručnih i znanstvenih kriterija zaštite speleoloških objekata. Ostalo je još niz otvorenih pitanja, posebice koliko je uključivanje u tu ekološku mrežu ograničavajući faktor za eventualna buduća speleološka istraživanja u tim objektima. Postavljeno je i pitanje navođenja izvora informacija, te znanstvenih referenci.

Odgovor DZZP u vezi uključivanja Špilje u kamenolomu Tounj u mrežu NATURA 2000

"Špilja u kamenolomu Tounj nalazi se u okviru šireg područja prijedloga mreže NATURA 2000 - HR2000592 Ogulinsko-Plaščansko područje gdje su, između ostaloga ciljna staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Samim time, špilja je uključena u prijedlog mreže NATURA 2000."

 

Odgovori Državnog zavoda za zaštitu prirode na pitanja postavljena u okviru radionice vezane uz uvođenje ekološke mreže NATURA 2000

Zašto jedini veći postupak zaštite špilje od stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode (zaštita špilje u kamenolomu Tounj) nije dovršen ni nakon više godina, te devastacija te izuzetno vrijedne špilje traje i u ovom trenutku?

DZZP je 24. 10. 2005. godine izradio stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu ove špilje te je 25. srpnja 2008. godine Ministarstvo kulture donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti špilje u kamenolomu Tounj.

Molimo da komentirate činjenicu da se unatoč maksimalnoj zaštiti špilja i jama Zakonom o zaštiti prirode, istim tempom nastavljaju devastacije špilja u kamenolomima, smeće i opasni otpad se bacaju u jame ili odlažu na krškom terenu s trajnim posljedicama za podzemne vode i osjetljive podzemne ekosustave koji su vrlo malo istraženi.

Sve ovo su ilegalne radnje za koje postoje odgovarajuće sankcije sukladno važećim zakonima RH. Naravno, ovdje se radi prvenstveno o nekulturi pojedinaca ...

►► Odgovori DZZP na pitanja postavljena na radionici vezana uz speleologiju.

  

AKTUALNOSTI

WHITE NOSE SYNDROME BREAKING NEWS

Najnovije informacije o WNS šišmiša u SAD.

 OBJAVLJENO:25.02.2010. 17:45

Devastacija špilje u kamenolomu Debeljača

u subotu 16. svibnja 2009. članovi Speleološkog odsjeka Velebit posjetili su Špilju u kamenolomu Debeljača kod Lovinca i zatekli mnogobrojna i znatna oštećenja u ulaznom dijelu gornjeg dijela špilje.

Na temelju tragova dokumentiranih priloženim fotografijama može se nedvojbeno utvrditi da su nepoznate osobe izvršile u jedan ili više navrata devastaciju gornjeg ulaznog dijela špilje, pri čemu su namjerno uništene brojne sige.

Špilja je otkrivena 2004. godine kada se tijekom miniranja u kamenolomu Debeljača otvorila 25-metarska jama. Članovi SO PDS Velebit su je istražili tijekom 2004. i 2005. godine do 908 m duljine i 63 m dubine. Špilju karakteriziraju veliki sigasti saljevi, stalagmiti, kaskade, heliktiti, strujnice velikih dimenzija, specifični oblici kanala kao posljedica ranijih faza speleogeneze, te brojni koraloidi pri njenom kraju. Do sada je o špiji izrađen jedan diplomski rad i više stručnih radova. Znanstvena istraživanja njenih vrijednih i izuzetno raznolikih siga i drugih sedimenata tek predstoje.

Lasina jama, Dugopolje

Špilje i jame, ti izvanredni krški fenomeni naše zemlje, posebno su prirasli srcu hrvatskim speleolozima, koji otkrivaju njihove tajne posebno intenzivno zadnjih šezdesetak godina. Na žalost, speleolozi su i svjedoci devastacije tih prirodnih bisera, kako neodgovornim odlaganjem otpada, tako i građevinskim zahvatima "od višeg interesa" kojima se ti objekti trajno uništavaju. Ovo je tužna priča o jami koja je godinama privlačila generacije splitskih speleologa, a sada je nepovratno izgubljena (26.12.2008.) 

Jama Omerovica, Kučići, Rabotek

Speleolozi SK Špiljara u Jami Omerovici na području Kučića, nedaleko od zaselka Raboteg, inače poznatoj po svojoj ljepoti, pronašli su tone smeća. Time je i direktno ugrožena rijeka Cetina udaljena samo nekoliko stotina metara od jame. (SD Špiljar, 17.3.2008.)

 

PRIOPĆENJE MEĐUNARODNOG DRUŠTVA ZA  PODZEMNU BIOLOGIJU

U priopćenju se naglašava da je budućnost špilje Vjetrenice na Popovom polju (BiH) značajno ugrožena i postoji opasnost da se izgubi jedna od najbogatijih špilja s endemskom podzemnom faunom. Tekst priopćenja ...

Šišmiši
Osnovne informacije o šišmišima i njihovoj zaštiti.
 
POSEBNA VRIJEDNOST KRŠKOG FENOMENA OPIS UGROŽENOSTI
stanje na terenu 2006/2007/2008. godine		 PRIJEDLOZI ZAŠTITE I NOVOSTI

Špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica 
sa 16396 m najdulja hrvatska špilja, hidrološki aktivan sustav sa značajnom podzemnom faunom.

Špiljski sustav Đula-Medvedica je tipičan primjer ljudskog zanemarivanja okoliša. On se nalazi ispod grada Ogulina i izložen je kontinuiranom zagađenju. Ulazni dio Đulinog ponora, te posebno Medvedice su najzagađeniji dijelovi. 

Hitna sanacija ulaznih dijelova špiljskog sustava, posebice vrtače na ulazu u špilju Medvedicu koja je puna raznog otpada. Rješavanje problema otpadnih voda grada Ogulina.

Špilja u kamenolomu Tounj
Četvrta po duljini špilja u Hrvatskoj jedinstvena je zbog velikih podzemnih jezera u kojima su nađene jedine slatkovodne podzemne spužve na svijetu. Posebnost ove špilje su jedinstveni freatički sedimenti.

Zbog rada kamenoloma Tounj i učestalih miniranja došlo je do znatnih oštećenja dijelova špilje koji se nalaze ispod kamenoloma. Jedan od dva jamska ulaza u špilju je pri tome zatrpan. Na žalost, već se godinama ništa konkretno ne radi na zaštiti ove jedinstvene špilje.

Državni zavod za zaštitu prirode: Stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu Špilje u kamenolomu Tounj.

Zaštita ulaznih dijelova špilje postavljanjem fizičkih prepreka koje će spriječiti daljnje urušavanje. Obustava radova u kamenolomu u pravcima pružanja špilje.
Unatoč postupku kojim se uvodi privremena zaštita špilje na  žalost još nije došlo do konkretne zaštite špilje na terenu (stanje travanj 2008.)

25. srpnja 2008. godine Ministarstvo kulture donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti špilje u kamenolomu Tounj.

Munižaba i jama Kita Gaćešina, Crnopac, Južni Velebit

Dva speleološka objekta koji su među najvećim i najznačajnijim u Hrvatskoj direktno su ugroženi geotehničkim zahvatima na području Crnopca.

Ceste se probijaju na terenu ispod kojeg se nalaze jedni od najvećih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Raskrčivanje šuma i probijanje cesta znanstveno utvrđeno utječe na procese u kršu i sigurno će ugroziti navedene špilje. S obzirom na jedinstvenost tih špilja i cijelog Crnopca koji je još prije desetak godina bio netaknuta priroda, to područje je zaslužilo da ima maksimalnu zaštitu.

Područje Crnopca, a posebno područje u blizini i iznad jame Munižabe i jame Kite Gaćešine trebalo bi maksimalno zaštititi i zaustaviti sve građevinske aktivnosti. Potrebno je napraviti adekvatnu studiju utjecaja na okoliš koja će uzeti u obzir sve relevantne rezultate speleoloških istraživanja (koja su bila posebno intenzivna u zadnjih deset godina).
Munižaba i jama Kita Gaćešina, Crnopac, Južni Velebit

Dva speleološka objekta koji su među najvećim i najznačajnijim u Hrvatskoj direktno su ugroženi izgradnjom cesta i eksploatacijom šuma na području Crnopca.

 Makadamska cesta koja je probijena gotovo do ulaza u jamu Kitu Gaćešinu, nedavno je nastavljena u pravcu jame Munižabe i opasno joj se približila.

Ceste se probijaju na terenu ispod kojeg se nalaze jedni od najvećih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Raskrčivanje šuma i probijanje cesta znanstveno utvrđeno utječe na procese u kršu i sigurno će ugroziti navedene špilje. S obzirom na jedinstvenost tih špilja i cijelog Crnopca koji je još prije desetak godina bio netaknuta priroda, to područje je zaslužilo da ima maksimalnu zaštitu.

Područje Crnopca, a posebno područje u blizini i iznad jame Munižabe i jame Kite Gaćešine trebalo bi maksimalno zaštititi i odmah zaustaviti sve građevinske aktivnosti.

Hitno je potrebno je napraviti adekvatnu studiju utjecaja na okoliš koja će uzeti u obzir sve relevantne rezultate speleoloških istraživanja (koja su bila posebno intenzivna u zadnjih deset godina).

Grgosova špilja 2, Otruševac kraj Samobora
špilja je otkrivena nedavno u neposrednoj blizini Grgosove špilje - zaštićenog geomorfološkog spomenika Hrvatske. Obe špilje su rijetki prirodni fenomen Samoborskog gorja i sjeverozapadne Hrvatske.

U špilji čiji se ulaz nalazi tridesetak metara od ulaza u Grgosovu špilju u Otruševcu, a nalazi na privatnom posjedu, odvija se niz nedopuštenih građevinsko-destruktivnih aktivnosti te se trajno uništavaju špiljski sedimenti i fauna.  (20.1.2008.)

Donijeti hitne mjere zaštite špilje i izraditi projekt zaštite i sanacije, te upravljanja lokacijom.

Špiljski sustav Vilina špilja -  Ombla u Rijeci Dubrovačkoj
Od pamtivijeka uhodanim i pitomim koritom teče rijeka Ombla, prozirnim i obilatim tijekom kraške rijeke ponornice. Ova rijeka koju legenda vezuje uz ime nimfe Aretuzze, obgrljena je zaštitničkim brdima svojeg voljenog pastira Ariona. Tek što se prošetamo nekoliko kilometara uz njen tok, ugledat ćemo široko, blago i nepregledno more kojemu ova rijeka nesebično predaje svoje bogate i jake struje. (Tamara Gović, 2006.)

Planiranom izgradnjom HE Ombla s podzemnom akumulacijom uz pomoć podzemne brane devastirat će se ovaj krški fenomen i ugroziti šire područje. Izgradnja akumulacije može izazvati nestabilnosti padina u zoni podzemne akumulacije. Povećanje pornih pritisaka u flišnim padinama vjerojatno bi generiralo pojave klizanja duž strmca navlake karbonatnih na klastične naslage fliša. Upitno je i kako će izrazito visoka seizmičnost područja Dubrovačkog primorja utjecati na podzemnu akumulaciju.

Javnost nije upoznata sa studijom utjecaja na okoliš. Zahvati u podzemlju koji uključuju izradu zavjesa od niza bušotina u koje bi se injektirala vodonepropusna smjesa ugrozit će šire područje podzemnog toka Omble. Ne postoje egzaktni modeli koji bi mogli simulirati složeni krški sustav. Značajna promjena hidroloških karakteristika toka Omble nepovratno može utjecati na cijeli krški sustav s posljedicama koje se ne mogu predvidjeti.

Markova špilja na Hvaru
Značajno arheološko nalazište i stanište endemske vrste

Urbanizacijom poluotoka Pelegrin na Hvaru direktno bi se ugrozila Markova špilja, izuzetno vrijedno arheološko nalazište i desetak speleoloških objekata. Markova špilja ima i biospeleološki značaj zato što je tipski lokalitet za baburu Alpioniscus kratochvili, endem otoka Hvara. (25.5.2006.)

Zaštititi poluotok Pelegrin stupnjem zaštite koji osigurava očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti.

Špilja Debeljača

Ulaz u špilju dugačku 908 m otvoren je tijekom radova u kamenolomu Debeljača kraj Lovinca. Špilja je izuzetno bogata brojnim vrstama siga i drugih oblika špiljskih sedimenata.

Dio špilje devastiran je tijekom radova u kamenolomu. Radovi su obustavljeni ali su zbog trenutnog stanja moguća daljnja urušavanja.

2009. godine zabilježene su nove devastacije od strane nepoznatih osoba.

Sanirati ulazne dijelove špilje i ograditi pristup do njih. Osigurati zaštitu špilje tijekom postupka sanacije cijelog kamenoloma.

Pazinska jama
U grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Svjetski je poznata od davnina, a Julesu Verneu je poslužila kao inspiracija za neka svoja slavna djela.

U jami ponire voda Pazinčice zajedno sa nepročišćenom cjelokupnom gradskom kanalizacijom i tehnološkim otpadnim vodama pazinskih industrijskih pogona. Ista voda ponovno izlazi na desetak izvora u dolini Raše od kojih se neki koriste za opskrbu vodom Pule i Južne Istre.

Izgradnja pročistača otpadnih voda.
Čišćenje jame.

Jama Omerovica, Kučići, Rabotek
Jama je je bogata špiljskim sedimentima, nije u potpunosti istražena a nalazi se relativno blizu rijeke Cetine.

Više od 30 tona smeća zatrpalo je jamu Omerovicu na području Kučića, nedaleko zaselka Raboteg, čime je direktno ugrožena rijeka Cetina, udaljena nekoliko stotina metara od jame. Od mještana su dobivene informacije kako se već godinama baca smeće u Omerovicu.

Hitno zaštititi pristup jami da se onemogući daljnje bacanje smeća u nju. Pronaći počinitelje.
U suradnji sa speleolozima napraviti plan sanacije i vađenja smeća iz jame.

Ponorno područje rijeke Gacke
Rijeka Gacka je treća po duljini ponornica u svijetu. Svojom ljepotom posebno se ističu vrila rijeke Gacke koja stvaraju manja jezera.

Ponorno područje rijeke Gacke ugroženo je malim prolazom vode i rušenjem sedrenih barijera uz rijeku zbog nedostatka vode. Ponorno područje nema dovoljnu količinu vode jer se hidrotehničkim tunelima odvodi u druga područja. Uočene su promjene u speleološkim objektima u tom području.

Izraditi novu studiju utjecaja na okoliš koja će razmotriti nove informacije o ugroženosti ponornog područja rijeke Gacke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite.

Speleološki objekti na rijeci Dobri uzvodno od buduće HE Lešće

Speleološki objekti koji se nalaze na području uzvodno od budućeg akumulacijskog jezera HE "Lešće" na rijeci Dobri (a koja će se prema najavama uskoro početi graditi)

Postavlja se pitanje da li vrijedi uništiti preko 30 speleoloških objekata u kanjonu Dobre kao posebnom krškom fenomenu, te promjenom razine podzemnih voda utjecati na veliki broj speleoloških objekata šireg područja. Trebalo bi napraviti novu analizu utjecaja na okoliš budući da je prethodna rađena na temelju starog zakona o zaštiti prirode.
POSEBNA VRIJEDNOST KRŠKOG FENOMENA OPIS UGROŽENOSTI
stanje na terenu 2006/2007/2008. godine		 PRIJEDLOZI ZAŠTITE
Ponor Uviraljka
Jedno od najvećih staništa šišmiša u ovom dijelu Europe. Posebna vrijednost je i što se nalazi u izoliranom obliku krša u Slavoniji.		 Izgradnja putova na Papuku uzrokovala je trajna oštećenja špilje. Stroga zaštita šireg područja unutar Parka prirode Papuk. Praćenje stanja u tom i drugim speleološkim objektima na Papuku.
Špilja Vindija
je jedinstveno u svijetu nalazište neandertalaca. Znanstvenici pretpostavljaju da su posljednji neandertalci na svijetu živjeli upravo u toj špilji.		 Zbog pristupačnosti špilja nije adekvatno fizički zaštićena. Nisu uređeni pristupi špilji niti popratni sadržaji Fizički zaštititi špilju, urediti je za turistički posjet i uz edukativne sadržaje organizirati vodičku službu.
Špilja Pijavica, Senj
Mala špilja Pijavica nedaleko od Senja, s morskim i kopnenim ulazom, speleološki je fenomen jer je tijekom samo jednog (posljednjeg) stoljeća znatno promijenila oblik, veličinu i funkciju. Stjepan Vuksan je 1907. zaključio da je špilja djelovala kao morski ponor, a Josip Poljak 1914. prosuđuje kako špilja djeluje poput izvora jer je u njoj našao jaku vrulju. Vlado Božić je 1985. u špilji, na podmorskom ulazu, zamijetio efekt modrila, pa su špilju počeli posjećivati speleoronioci.		 Kada je 1993. primijećeno zatrpavanje kopnenog ulaza, Anđelko Novosel, član SS HGD-a, pokrenuo je akciju za zaštitu špilje, ali bez uspjeha. U travnju 1994. kopneni je ulaz zasut građevinskim otpadom pa je time zatvoren i morski ulaz. U nepovrat je uništen jedan fenomen sjevernog Jadrana - modrilo u špilji. Uklanjanje građevinskog otpada iz špilje.
Špilja Šipun kod Cavtata
Značajan speleološki objekt u širem području, nekada turistički uređen.		 Nekad dosta posjećena turistička špilja,  devastirana je tijekom devedesetih godina. Napraviti novi projekt uređenja u suradnji sa stručnjacima.
Medjame u Samoborskom gorju
Speleološka pojava gdje je došlo do stvaranja pet jama od kojih je najveća dugačka 95 m i duboka do 20 m. Jame su rezultat tektonskih pokreta i korozivnog djelovanja vode u gornjotrijaskom dolomitu. Radi se o jedinstvenom geomorfološkom fenomenu kojeg struka obrađuje još od 1911. godine.		 Iako je veći dio otpada izvađen iz jama, potrebno je osmisliti trajnu zaštitu tog područja uz odgovarajuću edukaciju stanovništva o vrijednostima Medjama. Edukativnim tablama i drugim oznaka potrebno je istaknuti važnost Medjama. Zahvaljujući Ekokampanji HPD "Zagreb-Matice" i Speleološkog kluba Sambor završila je prva faza čišćenja Medjama pri čemu je izvađeno preko 500 kubika različitog otpada. (7. 12. 2006.)

Arhiva ugroženih krških fenomena

Popis se sastavlja i nadopunjuje na temelju aktivnosti hrvatskih speleologa i informacija do kojih se došlo uvidom u stanje na terenu.
Promjene i dopune možete poslati na e-mail

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     SPELEOLOŠKI RJEČNIK     ZAŠTITA ŠPILJA

1997-2010.  HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ