ZNANSTVENA
I STRUČNA ISTRAŽIVANJA
U ŠPILJAMA I KRŠU

NOVE ZNANSTVENE I STRUČNE PUBLIKACIJE

Preko 30 000 godina stari Leopardi u špilji Vjetrenici

Kazimir Miculinić, član Speleološkog odsjeka HPD Željezničar i HBSD, obranio je u srpnju 2012. na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju "Fosilni ostaci Leoparda (Panthera Pardus) iz špilje Vjetrenice, Popovo polje, BiH".

U okviru disertacije istraživani su ostaci 4 jedinke leoparda pronađene u špilji Vjetrenici na velikoj udaljenosti od ulaza (preko 2 km). Datiranja 3 jedinke dala su starosti između 29 i 37 000 godina p.k.

Jedinka iz Leopardovog kanala, najcjelovitiji je skelet fosilnog leoparda ikada pronađen na svijetu, kojem nedostaje tek poneka manja kost, dok ostale jedinke čine više ili manje sačuvani fosilni ostaci. Provedene analize pokazuju da su leopardi iz Vjetrenice najsličniji gornjopleistocenskim leopardima iz središnje Europe.

  OBJAVLJENO: 20.09.2012. 23:50

 

Nova doktorska disertacija vezana uz speleologiju

Magda Mandić obranila je 31. siječnja 2013. na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu  doktorsku disertaciju "Utvrđivanje ravnotežnih uvjeta taloženja karbonata u Postojnskoj jami s mogućom primjenom u paleoklimatologiji". Sadržaj stabilnih izotopa ugljika i kisika, 13C i 18O, u sekundarno taloženim karbonatima (sigama) u špiljama krškog područja može dati važne informacije o paleoklimatskim uvjetima na tom području.

  OBJAVLJENO: 13.02.2013. 16:07

 

Klimatski zapisi u hrvatskim sigama

Nina Lončar, asistent na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru i članica Speleološkog odsjeka Liburnija, PD Paklenica iz Zadra, obranila je 15. lipnja 2012. doktorsku disertaciju pod nazivom Izotopni sastav siga iz speleoloških objekata istočnojadranskih otoka kao pokazatelj promjena u paleookolišu.

Cilj rada bio je na temelju starosti i varijacija omjera stabilnih izotopa u sigama dobiti informacije o promjenama u paleookolišu, posebice u posljednjih 10 tisuća godina. Na području Hrvatske nedostaju sustavna istraživanja ovog tipa te je posebna vrijednost ovog istraživanja uspostava suradnje sa istraživačkim grupama u svijetu i prijenos znanja kako izvesti ova istraživanja u Hrvatsku.

  OBJAVLJENO: 22.07.2012. 17:58

 

20. međunarodna škola krša "Klasični krš", održana je od 18. do 22. lipnja 2012. u Postojni, Slovenija s temom oblici u kršu i procesi. Ta tema pokriva cijeli spektar spoznaja i istraživanja krša, od procesa i oblika na površini krša i u špiljama u različitim uvjetima otapanja, transporta sedimenata, tektonike, i klimatskih uvjeta. Tu su i pitanja regionalnog razvoja u kršu i utjecaja čovjeka na krš. Skupu je prisustvovalo preko 120 znanstvenika, priznatih stručnjaka iz područja istraživanja krša, profesora i studenata iz 30 zemalja. Održano je 29 predavanja, prezentirano više desetaka postera i održano više stručnih izleta.

  OBJAVLJENO: 22.07.2012. 11:43

 

Znanstveno-stručni skup:
Posebne vrijednosti dubokog krša

NP Sjeverni Velebit, Krasno, 21. - 22. travnja 2012.

U Krasnu se od 21.-22. travnja 2012. održao Znanstveno-stručni skup: Posebne vrijednosti dubokog krša. U radu skupa sudjelovalo je 128 stručnjaka za istraživanja i zaštitu krša, špilja i jama iz 24 ustanove i 18 speleoloških udruga iz Hrvatske i susjednih zemalja. Na skupu je održano 39 predavanja i postera koji se bave različitim aspektima speleoloških i znanstvenih istraživanja u kršu te zaštite i upravljanja tim područjima.

OBJAVLJENO: 24. 04. 2012. 00:32

 

U časopisu Geologia Croatica Vol 64, No 3 (2011) članovi SO PDS Velebit Damir Lacković i Andrej Stroj su u suradnji s Bosiljkom Glumac i Yemane Asmerom objavili rad "Evolution of the Veternica cave (Medvednica Mountain, Croatia) drainage system: insights from the distribution and dating of cave deposits". U ovom radu uz pomoć U-Th datiranja i analize stabilnih izotopa rekonstruiraju se detalji o geološkoj prošlosti špilje Veternice kraj Zagreba.

  OBJAVLJENO: 13.12.2011. 22:11

Skup speleologa Hrvatske povodom 110 godina SO Liburnije - Zbornik sažetaka

ISBN 978-953-6914-38-8

  OBJAVLJENO: 03.10.2011. 13:25

U znanstvenom časopisu ZooKeys, Marko Lukić (HBSD) je u koautorstvu s C.Houssin i L.Deharveng (Prirodoslovni muzej u Parizu) objavio opis nove vrste skokuna (Collembola) iz Jame Amfora na Biokovu.

  OBJAVLJENO: 07.12.2010. 16:50

ŠPILJA OZERNA – 128 km POD ZEMLJOM

 Krajem 2009. godine iz tiska je povodom 50 godina Kluba speleologiv «Podillja» iz Ternopila izašla knjiga «Špilja Ozerna – 128 km pod zemljom». Autor knjige je Juzef L. Zimels, a nakladnik Ukrainska speleološka asocijacija i Klub speleologiv «Podillja».

Knjiga je štampana u nakladi od 500 primjeraka. Dimenzije su joj 24,5 x 17,5 cm. Ima tvrde korice u boji. Na 240 stranica uz bogati tekst o povijesti istraživanja ove špilje koje je započelo 1963. godine objavljeno je 441 fotografija (crno-bijela i u boji), s 16 nacrta, 8 tablica, 2 grafa i jednom kartom.

U knjizi se navode svi istraživači i sve ekspedicije koje su do 2008. organizirane u špilji, a bilo ih je do izdavanja knjige 157. U knjizi je objavljeno i 37 fotografija koje su napravili hrvatski speleolozi, članovi ekspedicije «Podillja-Ukraina '05» koju je organizirao Speleološki klub «Ursus spelaeus» iz Karlovca. Autori tih fotografija su: Kristina Mamić, Ivan Glavaš, Dalibor Reš i Hrvoje Cvitanović.

Uz knjigu je štampan i kalendar za ovu godinu. Valja napomenuti da su istraživanja u špilji nastavljena i da sadašnja duljina špilje iznosi 133.000 km (H.Cvitanović).

  OBJAVLJENO: 15.11.2010. 23:35

Na Stručnom seminaru o zaštiti špilja i podzemne faune održanom od 30.-31. siječnja 2010. u Ogulinu, predstavljen je Zbornik Stručnog seminara o izradi i vrednovanju speleoloških nacrta koji je održan 2009. godine u Samoboru.
ISBN 978-953-56036-0-3

"Svijet ispod svijeta" (HBSD, 2009.) je knjiga o bioraznolikosti špiljske faune Ogulina i Kamanja kao podzemnoj baštini od svjetske važnosti sakrivenoj u Karlovačkoj županiji te kao takva vrijedan doprinos edukaciji i podizanju svijesti o bioraznolikosti podzemne faune i prijetnjama koje ju ugrožavaju. Financirana je uz pomoć EU. Letak kampanje
ISBN 978-953-99931-2-0

Grupa autora iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i suradničkih ustanova objavila je rad: Dalibor Paar, Magdalena Ujević, Darko Bakšić, Damir Lacković, Ana Čop, Vanja Radolić: Physical and Chemical Research in Velebita pit (Croatia), ACTA CARSOLOGICA 37/2-3, 273-278, 2008

Ognjen Bonacci i Ivo Andrić iz  Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu objavili su rad: Sinking Karst Rivers Hydrology: Case of The Lika and Gacka, ACTA CARSOLOGICA 37/2-3, 185-196, 2008

Disertacije vezane uz speleologiju

Andrej Stroj: „Podzemni tokovi u zaleđu krških priobalnih izvora na području Velebitskog kanala“. RGN, Zagreb, 2010.

T.Vujnović: Hidrogeološke značajke Parka prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“. RGN, Zagreb, 2010.

N. Buzjak: Geomorfološke i speleomorfološke značajke Žumberačke gore i geoekološko vrednovanje endokrškog reljefa.
PMF, Geografski odsjek, Zagreb, 2006.

N. Bočić: Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni. PMF, Geografski odsjek, Zagreb, 2009.

Novi doktori znanosti
 o kršu:
Jelena Ćalić, Ivo Lučić i

 Jasminko Muloamerović

U prosincu 2009. na Institutu za raziskovanje krasa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti održane su obrane doktorskih disertacija Jelene Ćalić, Ive Lučića i Jasminka Muloamerovića.

U nakladi Državnog zavoda za zaštitu prirode izdana je publikacija Zaštićena geobaština Republike Hrvatske (ISBN 978-953-7169-46-6). Autorice su Gordana Zwicker, Irina Žeger Pleše, i Irina Župan. Na 80 stranica kataloški su prikazani posebni rezervati zaštićeni kao geolokaliteti te geološki, paleontološki, geomorfološki i hidrološki spomenici prirode. Ukupno je prikazano 54 lokaliteta od čega se čak 41 lokalitet odnosi na speleološke objekte (N.Bočić, 20.1.2009.)

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI / MEETINGS

Čovjek i krš

Međunarodni znanstveno-stručni skup Čovjek i krš, okupio je od 13. do 16. listopada 2011. u Bijakovićima - Međugorju 74 sudionika iz 7 zemalja, koji su razmatrali probleme suvremenih pristupa istraživanju, korištenju i zaštiti Dinarskog krša.

  OBJAVLJENO:  10.11.2011. 11:39

Zaštita krškog podzemlja
Postojna 2011.

19. međunarodna škola krša "Klasični krš" - Zaštita krškog podzemlja, održana je od 20. do 25. lipnja 2011. u Postojni. Tema ovogodišnjeg skupa bila je zaštita krškog podzemlja s naglaskom na špilje i jame. Razmotreno je stanje zaštite krškog podzemlja i špilja u različitim zemljama, izvedba inventarizacije,  monitoringa i planiranja zaštite te institucionalni problemi u provedbi zaštite. Skupu je prisustvovalo 211 znanstvenika, stručnjaka i studenata iz 26 zemalja (59 sudionika iz Hrvatske). Održana su 23 predavanja, prezentirano šezdesetak postera i više stručnih izleta.
  OBJAVLJENO: 29.06.2011. 17:01

2. Znanstveni skup
Geologija kvartara u Hrvatskoj

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je 25.-26.3.2011. znanstveni skup u organizaciji nacionalnog odbora INQUA (HAZU, Razred za prirodne znanosti, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara). Od tema vezanih uz aktualna speleološka istraživanja u Hrvatskoj, prezentirani su radovi M.Surić: Spilja Modrič - arhiv kvartarnih promjena u kršu, D.Lacković, M.Crnjaković, A.Stroj: Usporedba sedimentoloških i paleontoloških istraživanja klastičnih sedimenata sa izotopnim istraživanjima siga špilje Veternice u Hrvatskoj, N.Buzjak i P.Kovač Konrad: Geomorfološke značajke spilje Medove buže (Lopar, otok Rab), D.Paar: Istraživanje, vrednovanje i zaštita špilja kao posebnih kvartarnih lokaliteta u hrvatskom kršu, N.Bočić: Speleološki objekti kao dio hrvatske baštine, I. Karavanić i I. Šuta: Zaštita srednjopaleolitičkog lokaliteta Mujina pećina kod Kaštela. Skup je bio posvećen akademiku Mirku Malezu te su I.Gušić, F.Smith, D.Brajković i M.Garašić dali prikaz različitih aspekta njegove znanstvene djelatnosti od geologije i paleontologije kvartara do speleologije.
  OBJAVLJENO: 31.05.2011. 00:32

Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.

U Perušiću je od 29.-30. siječnja 2011. održan Stručni seminar o speleološkom katastru s međunarodnim sudjelovanjem. Seminar je okupio 128 sudionika iz 39 organizacija, a prezentirana su 33 predavanja i postera te je održan okrugli stol o Hrvatskom speleološkom katastru. Prikupljanje i objedinjavanje speleoloških podataka treba biti jasno i jednostavno s punom dostupnošću sadržaja svim sudionicima u njegovoj izradi te uz odgovarajuću zaštitu autorskih prava.
Više o skupu i zbornik sažetaka
  OBJAVLJENO: 02.02.2011. 19:30

U Ogulinu je 30.-31. siječnja 2010. održan Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune na kojem je sudjelovalo 138 speleologa i drugih stručnjaka iz institucija s područja zaštite prirode, istraživanja i zaštite speleoloških objekata i podzemne faune iz Hrvatske i susjednih država. Organizatori skupa bili su grad Ogulin, HBSD, SO PDS Velebit, SK Samobor i SO HPD Željezničar.

U razdoblju od 19. do 26. srpnja 2009. godine održan je 15. Međunarodni speleološki kongres UIS na sveučilištu Schreiner u mjestu Kerrville u Texasu gdje se okupilo više od 1500 speleologa iz cijelog svijeta. Prikazujemo pregled brojnih aktivnosti na kongresu.

U Samoboru je 21. veljače 2009. godine održan Stručni seminar o izradi i vrednovanju speleoloških nacrta koji je okupio 84 speleologa iz speleoloških odsjeka i udruga iz Samobora, Karlovca, Kastava, Poreča, Šibenika, Splita, Omiša, Zadra, Makarske i Zagreba koji se bave speleološkim istraživanjima i izradom speleoloških nacrta. Organizatori skupa su bili Speleološki klub "Samobor", Speleološko društvo "Karlovac" i Speleološki odsjek PDS "Velebit", a pokrovitelji Hrvatski speleološki savez i Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.

GEOLOGIJA, GEOMORFOLOGIJA, SPELEOGENEZA

Kako nastaju sige? Koje vrste siga nalazimo u špiljama? Koji je sastav i struktura špiljskih minerala.

MT. VELEBIT - MORE INFORMATION:  SPELEO SECTION VELEBIT

PDF Physical and Chemical Research in Velebita pit (Croatia)
Dalibor Paar, Magdalena Ujević, Darko Bakšić, Damir Lacković, Ana Čop, Vanja Radolić

PDF Karstification Dynamics and Development of the Deep Caves on the North Velebit Mt. - Croatia,
Mladen Kuhta & Darko Bakšić

PDF Some geological observations in Slovačka jama cave (-1268m) in Velebit mountain, Croatia, Damir Lacković, Branislav Šmida, Nada Horvatinčić, Darko Tibljaš

 

ŽUMBERAK - MORE INFORMATION:  SPELEO CLUB SAMOBOR

PDF Speleomorphology of Dry passage in Provala cave (Croatia),
Neven Bočić and Nenad Buzjak

PDF Collapse structures as a connection between the karst surface and underground (examples from Croatia), Nenad Buzjak

PDF Speleološke pojave u Parku prirode "Žumberak-Samoborsko gorje",
Nenad Buzjak

PDF Mjerenje tvrdoće vode u odabranim krškim pojavama Žumberačke gore,
Nenad Buzjak, M. Trpčić

 

HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA

Hidrologija i hidrogeologija krša pokušavaju razumjeti pojavu i kretanje vode u kršu s krškim vodonosnicima, koji prema procjenama prekriva oko 20% površine Zemlje. Procjenjuje se da oko 25% stanovništva Zemlje upotrebljava vodu za piće iz krških sustava (Ford&Williams, 2007). Speleolozi u svijetu su posljednjih desetljeća svojim istraživanjima tisuća kilometara špiljskih kanala, mnogih s aktivnim vodenim tokovima, doveli do značajnog povećanja informacija o vodi u podzemlju krša. Na temelju tih informacija postalo je jasno da su hidrološki detalji pojedinog vodonosnika ovisni o specifičnim interakcijama klime, geologije, strukture i topografije na pojedinoj lokaciji.

Andrej Stroj: „Podzemni tokovi u zaleđu krških priobalnih izvora na području Velebitskog kanala (disertacija)

Tatjana Vujnović: Hidrogeološke značajke Parka prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“ (disertacija)

PDF Sinking Karst Rivers Hydrology: Case of the Lika and Gacka (Croatia)
Ognjen Bonacci & Ivo Andrić

 

BIOLOGIJA ŠPILJA

Biospeleologija ili speleobiologija je grana biologije koja proučava život u podzemlju. Nastala je od grčke riječi (spelaion) - špilja i (bios) - život.

Početkom biospeleoloških istraživanja možemo smatrati 1689. godinu kada je otkrivena čovječja ribica Proteus anguinus u špiljama Dinarskog krša. Sustavnijim proučavanjem špiljskih životinja (troglobionta) postalo je jasno da su one dosta različite od onih na površini, budući da su evolucijski izgubile oči i pigment koji nisu potrebni u podzemlju, dok su im neke karakteristike tijela posebno prilagođene.

Životinje u špiljama možemo prema stupnju morfološke i fiziološke prilagođenosti podijeliti u 3 kategorije:

1. Troglokseni - slučajni posjetioci špilja ili padaju u njih te životinje koje upotrebljavaju špilje kao zaklon od suše i vrućine ili hladnoće, da bi preživjeli određeni period. Ovisni su o vanjskom okolišu zbog hrane i nisu prilagođeni špiljskom okolišu. Najpoznatiji predstavnici ove kategorije su šišmiši.

2. Troglofili - površinske životinje koje lako žive i razmnožavaju se i u podzemlju. Mogu biti u potpunosti špiljske populacije, ali i izlaziti na površinu.

3. Troglobionti - životinje koje su se prilagodile podzemnom okolišu i obično ne mogu preživjeti izvan špilja. Prilagođene su mraku, visokoj vlažnosti i konstantnoj temperaturi (depigmentacija, nedostatak organa vida). Primjer troglobionta je endemna pijavica Croatobranchus mestrovi.

Od špiljskih životinja u Hrvatskoj možemo izdvojiti razne troglofilne  i troglobiontne rodove pauka (Araneae), lažipauka (Opiliones), lažištipavaca (Pseudo scorpiones),  kopnenih jednakonožnih rakova (Isopoda terrestria), stonoga (Myriapoda), grinja (Acarina), dvojenoga (Diplopoda). Među kukcima (Insecta) najzastupljeniji su beskrilni kukci, skokuni (Collembola) i kornjaši (Coleptera).

Vodene životinje također možemo podijeliti u 3 kategorije - stigoksene (vodene organizme koje dospiju u špilje strujom vode), stigofile (nastanjuju podzemlje ali se pojavljuju i u nadzemnim vodama) i stigobionte (žive isključivo u podzemnim vodama i prilagođeni su životu u podzemlju).

Jedini stigobiontni kralježnjak u Hrvatskoj je čovječja ribica (Proteus anguinus), endem podzemnih voda dinarskog krša Slovenije, Italije, Hrvatske i BiH. Prilagođena je životu u podzemlju, bez pigmenta i bez očiju. Ima dobro razvijeno osjetilo okusa, a osobitost su joj elektroreceptori. Diše vanjskim škrgama, a tijekom plivanja joj pomaže bočno spljošteni rep. Hrani se različitim vodenim životinjama. Može doživjeti čak stotinu godina.

Otvorena pitanja vezana uz biospeleologiju su vezana uz opskrbu hranom u podzemlju te uz distribuciju životinja u podzemlju vezanu uz glacijalna razdoblja, klimatske promjene i geološke promjene Zemljine kore. Da li su špiljske životinje preživjele jedno ili više glacijalnih razdoblja?

Biospeleologija u Hrvatskoj / Biospeleology in Croatia

Značajna biospeleološka otkrića i bibliografija.

 

ZAŠTITA ŠPILJA

Popis najugroženijih krških fenomena napravljen je da se istakne potreba dodatnih napora nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja te puno više radi na preventivi i edukaciji. Višegodišnjim uvidom u stanje na terenu speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama, od čega ima najviše ugroženih otpadom koji se namjerno baca u njih i zagađenim vodama. Premda su svi speleološki objekti zaštićeni zakonom, ovim popisom želimo istaknuti neke posebno značajne objekte, da bi kroz njih istaknuli potrebu sustavnog rada na zaštiti svih krških fenomena u Hrvatskoj.

FIZIKA I KEMIJA ŠPILJA I KRŠA

Nastanak špilja obično odražava interakciju geologije, klime i hidrologije, međutim datiranje špilja je vrlo složeno. Koliko su špilje i jame stare? Koliko su stare špiljske životinje? Kako brzo špilje nestaju? Da bi se preciznije odgovorilo na ova pitanja biti će potrebna još brojna znanstvena istraživanja. Današnja znanstvena istraživanja pokazuju da je starost većine špilja i jama od nekoliko milijuna pa do 10 milijuna godina. No ako postavimo pitanje kako preciznije odrediti starost (datirati), kao odgovor se postavlja pitanje: Što datirati, odnosno znamo li što datiramo? Naime datiramo li tipične špiljske sedimente – sige, dobit ćemo prosječnu starost od par tisuća do više desetaka tisuća godina. Dakle sige su puno mlađe od same špilje. U analizi drugih sedimenata i stijena nalazimo se u problemima. Prvo moramo biti sigurni da su ti sedimenti oduvijek bili u špilji ili su nekim procesima unošeni u nju. Ako smo i sigurni što datirati, metode datiranja postaju nepreciznije kako idemo dalje u prošlost.

Boravak u špiljama ne samo da je zdrav već može poslužiti i u tretmanu kroničnih i alergijskih respiratornih poremećaja. Ta metoda liječenja zove se speleoterapija i primjenjuje se u više zemalja. U špilji na čovjeka utječe vrlo čist zrak s aerosolom (prisutnost čestica u zraku), bez alergena i uzročnika bolesti, specifični mikroklimatski uvjeti (konstantna temperatura i visoka vlažnost, specifična špiljska koncentracija CO2) te prirodna radioaktivnost. Više o speleoterapiji...

 

ARHEOLOGIJA I PALEONTOLOGIJA

Istraživanjem špiljskih sedimenata, a s tim i sagledavanjem klimatskih promjena, dobiva se jasnija slika uvjeta i okoliša na pojedinom području u određenom vremenu.

Prepoznavanjem i interpretacijom tih promjena pokušavaju se riješiti mnoge nepoznanice vezane uz geologiju kvartara, areala rasprostranjenja i putove evolucijskih promjena biljaka i životinja, kao i procese vezane uz razvoj čovjeka.

Mnogi sedimenti u špiljama vrlo su bogati ostacima fosilnih životinja i materijalnih kultura čovjeka, a neki sadrže i skeletne ostatke fosilnog čovjeka. U našim špiljama dosad su pronađeni ostaci brojnih životinja koji karakteriziraju prošla razdoblja. Tako su iz toplih i umjerenih razdoblja pronađeni ostaci ježa, krtice, šišmiša, špiljske hijene, špiljskog leoparda, kune, jazavca, vidre, lisice, špiljskog medvjeda, šumskog slona, toplotnog nosoroga, konja, divlje svinje, običnog jelena, golemog jelena, jelena lopatara, srne, primigenog goveda, dabra, dikobraza, zeca i mnogih drugih. Iz vremena hladnih (glacijalnih) razdoblja pronađene su vrste: stepska zviždara, snježni zec, alpski svizac, vuk, crveni alpski vuk, snježna lisica, arktički žderonja (rosomah), špiljski medvjed, sob, los, ris, kozorog, divokoza, saiga-antilopa, mamut, dlakavi nosorog, moškatni bik, bizon i drugi.

Najčešći nalazi u našim krajevima jesu ostaci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), koji je u mnogim špiljama zastupljen u faunističkom spektru s više od 90% svih pronađenih ostataka. Iz sukcesivnog izmjenjivanja zajednica određenih biotopa mogu se vrlo lako rekonstruirati promjene u njima.

Jedan dio životinjskih ostataka u špiljama svakako je rezultat prisutnosti čovjeka i njegovog djelovanja. Čovjeku su špilje pružale relativno siguran krov nad glavom, a u hladnim razdobljima i zaklon od nepovoljnih klimatskih prilika. Najstariji čovjekoliki oblici za koje se tvrdi da predstavljaju izravne ljudske pretke nalazimo u fosilnim dokazima koji se obično označavaju kao australopiteci, a naseljavali su otvorena područja u dolinama rijeka i oko obala jezera južne i istočne Afrike prije približno četiri milijuna do nešto više od jedan milijun godina. Uslijed povoljnih klimatskih uvjeta u tim krajevima i svog načina života, ti ljudski preci nisu imali potrebu da okupiraju zatvorena staništa kao mjesto svoga stalnijeg obitavanja. Prije više od dva milijuna godina ta ista područja naseljavaju ljudski preci koje istraživači imenuju vrstom Homo habilis koju, uz neke morfološke promjene, karakterizira i usvajanje tradicije izrade primitivnog kamenog oruđa. Kulturnim napretkom (izrada oruđa, mogućnost međusobnog komuniciranja i si.), kao i stjecanjem novih bioloških osobina (povećanje kapaciteta mozga i si.) prije nešto više od milijun i pol godina, ta se skupina postupno razvila u novu vrstu pračovjeka koja se naziva Homo erectus. Iz afričkih prostora, koje su razmjerno brzo zauzele, krenule su skupine tog pračovjeka u osvajanje novih prostranstava Azije i Europe. Njihovi fosilni ostaci, a još više ostaci njihovih materijalnih kultura, svjedoče o veoma dugom vremenskom razdoblju u kojem je živio ovaj oblik pračovjeka, možda sve do 300 tisuća godina prije sadašnjosti. Homo erectus je prvi upoznao vatru i njeno značenje u svakodnevnom životu. Na tom razvojnom putu čovjeka počelo je građenje prvih osmišljenih nastambi i skloništa. U tom razdoblju bila su sjeverna područja Zemlje nekoliko puta prekrivena debelim naslagama kontinentalnog leda. U borbi za opstanak u novim prostorima čovjek počinje upotrebljavati kao mjesto svog stalnijeg boravka prirodne zaklone: špilje, polušpilje, abrije, jame i slično.

Prije 200-300 tisuća godina ili, možda više, okupiranje novog okoliša i nova kulturna prilagodba omogućit će da se neke skupine vrste Homo erectusa razviju u našu vrstu Homo sapiens. Arhaični Homo sapiens još ima pojedine specifičnosti po kojima ga istraživači vole označavati podvrstom Homo sapiens neandertalensis.

(D. Rukavina, Speleologija, Zagreb, 2001.)

PDF The Latest Neanderthal, Vindija cave in Croatia was inhabited by Neanderthals as recently as 28,000 years ago.
PDF
Two Neandertal fossils excavated from Vindija Cave in Croatia in 1998, believed to be the last surviving Neandertals, may be 3,000-4,000 years older than originally thought. The resultant ages are between 32,000 and 33,000 years ago, and perhaps slightly older.

Izložba: Stopama gromačkog pračovjeka   Gromačka špilja

Vela Spila, Vela Luka, Korčula, dva desetljeća istraživanja vrijednog arheološkog lokaliteta

 

Speleoarheologija i uloga speleologa

Kako speleolozi mogu pomoći otkrivanjem i zaštitom speleoarheoloških lokaliteta

Paleonotološki nalazi
u speleološkim objektima

 

 

PREDSTAVLJAMO HRVATSKE SPELEOLOŠKE ČASOPISE


Časopis SUBTERRANEA CROATICA je stručni speleološki časopis u kojem  hrvatski speleolozi, stručnjaci i znanstvenici objavljuju rezultate istraživanja špilja, jama i krškog reljefa Hrvatske. Izlazi od 2003. godine, tiskano je 12 brojeva.


Časopis SPELEOLOG je hrvatski speleološki časopis s najduljom tradicijom, izlazi od 1953. godine. Obrađuje rezultate speleoloških istraživanja i druge aktivnosti članova SO Željezničar te značajnija istraživanja drugih udruga. Tiskano je 38 brojeva.

Speleo'zin
časopis SD Karlovac, izlazi od 1993., do sada je izašlo 18 brojeva.

Spelaeologia Croatica
glasilo HSS i DISKF iz Zagreba. Izlazi od 1990., tiskano je 7 brojeva.

Velebiten
časopis PDS Velebit s pretežno speleološkom tematikom. Od 1990. godine su izašla 46 broja.

Helop
časopis HPK Sv. Mihovil s određenim brojem članaka sa speleološkom tematikom.

U povodu 110. obljetnice izlaženja Hrvatskog planinara na Internetu je dostupna bibliografija tog časopisa koja uključuje veći broj tekstova sa speleološkom tematikom.

 

Speleološki linkovi za speleologe i znanstvenike /
Speleological links for cavers and scientists

International Union of Speleology (Međunarodna speleološka unija)
International Journal of Speleology (časopis UIS)

Speleološka federacija Europske unije
Speleologica Federation of The European Union
Balkanska speleološka unija
Balkan speleological union

Speleogenesis - a joint scientific resource (Znanstveni radovi iz raznih područja speleologije)

KARST Information Portal  (UIS)

CAVESDIGGERS.com - magazine, articles, discussion group

CAVERINFO - latest news from caving science

Karst Waters Institute

National Speleological Society

Slovenská speleologická spoločnost

Cave Research Foundation

Speleo projects - caving publications

Speleobooks

Bat conservation international
(Zaštita šišmiša)

Eurobats

 

Znanstveni izvori

 

SpeleoGoogle

BRZO PRETRAŽIVANJE


HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ
ZBORNIK RADOVA

The cavers dictionary
 
(Croatian-English-German-Italian)
Speleološki rječnik
 (hrvatski-engleski-njemački-talijanski)

PREDSTAVLJAMO ZNAČAJNE ISTRAŽIVAČE

Vlado Božić:
Speleologija je moj život

Razgovor s legendom hrvatske speleologije.

 

Akademik Mirko Malez
5.11.1924 - 23.8.1990.

Znanstvenik, promicatelj geologije i paleontologije kvartara i autor opusa od 430 znanstvenih, stručnih i znanstveno - popularnih radova.

Njegovim djelovanjem, a kasnije vodstvom, geološko-paleontološka zbirka u HAZU prerasta u istraživački zavod pod nazivom Geološko-paleontološka zbirka i laboratorij za krš (1955. godine), odnosno Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara (od 1974. godine), u kojemu je oživio i kasnije razvio dva znanstvena područja koja su imala bogatu tradiciju i na kojima su djelovali istaknuti istraživači kao što su Dragutin Gorjanović Kramberger i Josip Poljak. Ta područja obuhvaćaju paleontologiju vertebrata i speleologiju. Prvo područje uzdigao je Dragutin Gorjanović Kramberger na svjetsku razinu, a Josip Poljak udario je temelje znanstvenoj speleologiji. Akademik Malez je vratio dostojanstvo i međunarodni ugled jednom i drugom području.

Tri su lokaliteta kao magnet privlačila njegovu pažnju: Veternica, Vindija i Šandalja. Na tim nalazištima je sam ili s ekipom desecima godina kopao, snimao profile, uzimao uzorke za analize, vršio determinacije faune i materijalnih kultura te tim istraživanjima osigurao svjetski renome. Za kvartarnu geologiju značajni su njegovi radovi o stratigrafiji naslaga Krapine, Veternice, Velike pećine, Vindije, Šandalje, regionalna kartiranja kvartara, opisi glacijalnih pojava kao što su ledeni klinovi, krioturbacije, razvoj riječnih terasa, geneza kvartarnih naslaga u podzemnim prostorima. Malezovi radovi u speleologiji obuhvaćaju genezu špilja, podzemne i površinske krške pojave, hidrologiju podzemlja i špilje kao podzemne prostore koji su bili staništa pleistocenske faune i fosilnog čovjeka.

Bio je i zaljubljenik u prirodu i borio se za njezino očuvanje.


Literatura:
Mirko Malez : 1924-1990. - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti, 1992. Spomenica HAZU, svezak 66, autori M.Herak, M.Paunović, urednik V.Majer.

 

Akademik Josip Roglić
1906 - 1987.
 

Geomorfologija je privlačila njegovu pažnju od samog početka znanstvenog rada. Poznata je i često bila citirana njegova izreka: "Terenski rad, opservacija, temelj su geografskog istraživanja pa on mora biti baza za zaključivanje." Tu je svoju misao uvijek primjenjivao u geomorfološkim i geografskim istraživanjima rezultat kojih su brojni zapaženi članci i studije. U istraživanjima je primjenjivao interdisciplinarni pristup pa je tako i krški reljef, kojim se često bavio, doživljavao kao prirodni kompleks i životni prostor limitiran oskudicom vode i obradivih površina. Počeo je s istraživanjem krša Imotske krajine, nastavio s jadranskim i dinarskim kršem da bi završio s kršem kao fenomenom svjetskog značenja. Pri svojim je istraživanjima često koristio i dostignuća speleologa. Proučavao je povezanost krških procesa i reljefnim oblika s glacijalnom i riječnom erozijom.

Više o akademiku Rogliću

Pripremio: N.Buzjak

 


Prof. Sket na ulazu u Špilju u kamenolomu Tounj, svjetski poznati geomorfološki i biološki lokalitet (suradnja s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i Speleološkim odsjekom Velebit). Foto: D.Bakšić, 2002.

Prof. dr. Boris Sket, redovni profesor na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, svjetski je poznati biolog i speleolog. Rođen je u Ljubljani 30.7.1936. Objavio je oko 200 znanstvenih radova, najviše iz područja taksonomije (slatkovodne pijavice i rakovi), biogeografije, biospeleologije (uključujući ekologiju podzemlja). Značajno područje njegovog djelovanja su slatkovodne pijavice (Hirudinea). Suradnjom s hrvatskim speleolozima i znanstvenicima Sket i suradnici su opisali hrvatsku podzemnu endemnu pijavicu Croatobranchus mestrovi, koja je do sada pronađena samo u 4 duboke jame u NP Sjeverni Velebit: u Lukinoj jami (gdje je pronađena prvi puta 1994. na dnu na dubini -1392 m), Slovačkoj jami, jami Olimp i jamskom sustavu Velebita.

 

Umberto Girometta
16. 7. 1883. – 27. 4. 1939.
 

Profesor na Velikoj Realci u Splitu, i uz Ramira Bujasa, utemeljitelj speleologije u Splitu, istraživao je brojne špilje i jame na području srednje Dalmacije. Prof. Girometta je bio prirodoslovac u najširem smislu, bavio se geologijom, paleontologijom, problemima krša, botanikom, zoologijom i hidrografijom. Od 1909. vodi grupu »jamara«, učenika splitske realke (od 1911. Špiljarski odio). 1927. godine na njegov poticaj osniva se Sekcija za istraživanje kraških pojava (danas Speleološki odsjek HPD Mosor), nastavljajući tako tradiciju "jamara" sa Velike realke. Objavio je stotinjak putopisa, pedagoških i stručno-popularnih članaka i brošura.

Više o istraživanjima prof. Giromette...

 

STRUČNA PREPORUKA

Karst Hydrogeology and Geomorphology autora D.C.Forda i P.Williamsa (Willey, 2007).
To je novo, značajno izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Karst Geomorphology and Hydrology publicirane 1989. godine. Knjiga na 576 stranica obuhvaća široku tematiku, od fizikalnih i kemijskih procesa u kršu, klasifikacije špiljskih sustava i utjecaja klimatskih promjena na razvoj krša, hidrologije krša, do upravljanja kršem i njegove zaštite.

 

Znanstveni časopisi direktno vezani uz tematiku špilja i krša dostupni su na:

Sige-talozi krškog podzemlja, Damir Lacković, Grozdana Cvitan


Kapljica i kamen

poučna slikovnica o krškim fenomenima
Autor: Damir Lacković
Ilustrator: Trpimir Vedriš
Slikovnicu možete kupiti u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Informacije na e-mail.

 


SpeleoGoogle
BRZO PRETRAŽIVANJE


hr.sci.speleologija

 

 

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     SPELEOLOŠKI RJEČNIK     ZAŠTITA ŠPILJA

1997-2013.  HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ