|
Što je biospeleologija?PREGLED VODENE I KOPNENE FAUNE HRVATSKOG PODZEMLJA U SVJETSKOJ ENCIKLOPEDIJI »ENCYCLOPAEDIA BIOSPEOLOGICA«
Hrvatska, čija je gotovo polovica površine krška, jedno je od biospeleološki najvažnijih i najbogatijih područja na svijetu / U nas je registrirano 7000 speleoloških objekata – špilja i jama s nizom reliktnih, rijetkih i endemičnih vrsta
EKOLOGIJA POD LUPOM U trećem tomu svjetske enciklopedije »Encyclopaedia biospeologica« objavljen je prvi sveobuhvatan pregled vodene i kopnene faune hrvatskog podzemlja. Biospeleološka enciklopedija s hrvatskim prilogom na 50 stranica predstavljeni su krajem prošlog tjedna na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. »Hrvatski biospeleološki prilog je značajan doprinos svjetskoj biospeleološkoj znanosti, jer Hrvatska, s gotovo polovicom površine pod kršom, predstavlja jedno od biospeleološki najvažnijih i najbogatijih područja na svijetu «, istaknula je urednica hrvatskog enciklopedijskog priloga i asistentica na
PMF-u Sanja Gottstein Matoč. Samo podatak, dodala je, o 7000 registriranih speleoloških objekata (špilja i jama) u Hrvatskoj govori o velikoj raznolikosti podzemne faune. Špiljska spužva pronađena samo u Hrvatskoj »Sve to govori o potrebi osnivanja instituta za krš i biospeleologiju u Hrvatskoj«, rekla je Gottstein Matoč. U pripremi enciklopedijskog priloga sudjelovalo je 19 domaćih znanstvenika i istraživača, stručnjaka za pojedina područja i skupine podzemnih organizama. U hrvatskom su prilogu Enciklopedije, koji ima osam poglavlja, općeniti podaci o prirodnim značajkama Hrvatske, kršu i podzemnim staništima (špiljama i jamama), povijesni pregled biospeleoloških istraživanja hrvatskog podzemlja od prve polovice 19. stoljeća do danas, te informacije o Hrvatskom biospeleološkom društvu (HBSD) osnovanom 1996. godine pod pokroviteljstvom
Izrada biospeleološkog katastra Priprema se i dopunjeno izdanje hrvatskog priloga Biospeleološkoj enciklopediji koje će biti obogaćeno fotografijama. Do 1996. godine, kad je osnovano Hrvatsko biospeleolo ško društvo, nije bilo rganiziranog proučavanja i otkrivanja faune podzemlja. »Društvo je 2000. godine započelo s izradom biospeleološkog katastra koji će dati kompletan popis speleoloških objekata u Hrvatskoj i faune nađene u njima«, kaže predsjednik Hrvatskog biospeleološkog društva Roman Ozimec. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, dodaje, izrađen je i biospeleološki priručnik »Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske«, koji se priprema za tisak. »Kako je naša djelatnost ponajprije znanstvena, Ministarstvu znanosti smo uputili zahtjev da Hrvatsko biospeleološko društvo preraste u znanstveno«, dodala je Sanja Gottstein Matoč. Da je važnost hrvatskog podzemlja u biološkoj raznovrsnosti prepoznato u svijetu pokazuje i odziv 120 znanstvenika iz 18 zemalja svijeta 14. međunarodnom biospeleološkom simpoziju, u rujnu 1999. godine u Makarskoj.
Gordana Petrovčić, Vjesnik, 20. travnja 2002. |
Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Prilog sadrži i pregled biljaka koje nastanjuju ulazne dijelove špilja i jama. Njime su obuhvaćene i gljive u podzemlju, o kojima se dosad vrlo malo pisalo. Šesto poglavlje hrvatskog priloga daje uvid u bogatstvo i raznolikost vodene i kopnene podzemne faune (beskralježnjake i kralježnjake). Hrvatska je iznimno bogata reliktnim, rijetkim i endemičnim vrstama. Kao primjer, akademik Milan Meštrov navodi da u Hrvatskoj postoje 24 endemična puža te 90 kornjaša, a špiljska spužva pronađena je samo u Hrvatskoj. U prilogu je obrađena i fauna i stanište priobalnih i morskih špilja, u kojima su sustavna istra.ivanja počela nedavno. U posljednjem je poglavlju kratak osvrt o zaštiti podzemnih organizama i staništa. Kako ističe Sanja Gottstein Matoč, podzemlje se onečišćuje otpadnim uljima, mazutom, izlijevanjem fekalija i odlaganjem otpada. Na kraju priloga je i bibliografija s većinom do danas objavljenih radova o podzemnim organizmima Hrvatske.