|
Paleontološki nalazi u
speleološkim objektima
mr. sc. Kazimir Miculinić
Na inicijativu Speleološkog odsjeka HPD Željezničar, 17. veljače
2011. održano je u prostorijama odsjeka u Zagrebu predavanje "Paleontološki
nalazi u speleološkim objektima". Predavač je bio mr. sc. Kazimir Miculinić,
mladi paleontolog i doktorand na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Fokus njegovih istraživanja su špilje i jame, kao
lokacija s izuzetnim paleontološkim
nalazima. Kao član SOŽ i HBSD, ali i kao paleontolog sudjelovao je u
speleološkim, speleoronilačkim te paleontološkim istraživanjima špilja i
jama. Autor je znanstvenih i popularno-znanstvenih članaka te izložba
vezanih uz speleologiju i paleontologiju. Istraživanjem u okviru
magistarskog rada, na lokalitetu Vela spila na Korčuli izdvojeni su zubi
roda Equus, ukupno 165 primjeraka. Obradom odontoloških ostataka pokazalo se
da svi zubi pripadaju izumrloj vrsti Equus hydruntinus. Iako je vrsta
izumrla tek u holocenu, vrlo je slabo poznata zbog malog broja ustanovljenih
cjelovitih skeletnih elemenata.
U prvom dijelu predavanja, Miculinić je istaknuo ulogu klimatskih uvjeta
u pleistocenu (2,6 milijuna godina - 12 tisuća godina) što uključuje
posljednje ledeno doba. Dan je prikaz bitnih paleontoloških nalaza
pleistocenske faune, te pregled najvažnijih hrvatskih lokaliteta i njihove
karakteristike: Krapina, Špilja Vindija, Mačkova špilja (Velika pećina),
Veternica, Cerovačke špilje, Jama Vrtare male, Šandalja. Istaknuta je uloga
velikih hrvatskih istraživača, Dragutina Gorjanovića Krambergera i Mirka
Maleza.
Na nedavno održanom
Stručnom
seminaru o speleološkom katastru (Perušić, 2011.) istaknuto je da
informacije koje prikupe speleolozi tijekom istraživanja ili monitoringa u
špiljama i jamama mogu biti temelj daljnjih znanstvenih istraživanja i
otkrića. Uz konkretne primjere pojedinih tipova paleontoloških nalaza,
Miculinić je istaknuo da speleolozi mogu prikupljati vrijedne podatke i
locirati te nalaze, budući da se za razliku od drugih nalazišta, u
špiljama ti nalazi mogu pronaći očuvani na površini i biti relativno lako
prepoznatljivi. Prezentiran je primjer izuzetnog površinskog nalaza kojeg su
pronašli speleolozi, špiljski leopard (Panthera pardus).
Izuzetno je i što su zabilježeni tragovi leoparda u sedimentu koji su ostali
očuvani od pleistocena. Pojašnjen je i proces uklapanja fosila u sediment,
te prezentirani primjeri fosilnih nalaza sa niza špiljskih lokaliteta gdje
traju aktualna paleontološka istraživanja.
Zaključak predavanja je da ima smisla educirati i motivirati speleologe
da tijekom speleoloških istraživanja i monitoringa, prepoznaju, zabilježe i
fotodokumentiraju paleontološke nalaze, i time pridonesu njihovom daljnjem
proučavanju i zaštiti. Treba istaknuti da je isti zaključak o arhelološkim
nalazima prezentirao i doc.dr.sc. Stašo
Forenbaher na predavanju o
speleorarheološkim istraživanjima održanom u SO Željezničar 2009.
godine (D.Paar).
 OBJAVLJENO:
19.02.2011. 23:33 |
Paleontološko istraživanje
Panthera pardus |
